Piše: Frud Bezhan
Rat u Afganistanu – najsmrtonosnijem tekućem sukobu na svijetu – ulazi u ključnu fazu 2021.
Sjedinjene Države treba da povuku svoje trupe iz Afganistana do maja mjeseca, što je dio dogovora s talibanima s ciljem okončanja 19-godišnjeg rata.
Ipak, ta odluka je na izabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu, koji će preuzeti dužnost 20. januara. Nejasno je hoće li bivši potpredsjednik poštovati američko-talibanski sporazum, sklopljen pod Trumpovom administracijom, i raspored povlačenja.
Ono što komplikuje Bidenovu odluku je neuspjeh talibana da ispune nekoliko ključnih uslova iz sporazuma. Ovi uslovi uključuju obećanje da će smanjiti nasilje i spriječiti terorističke mreže Al-Kaide da djeluju na teritoriji Afganistana.
Mirovni pregovori između predstavnika afganistanske vlade i talibana u Kataru – još jedan ključni dio američko-talibanskog dogovora – takođe su bili opterećeni problemima i kretali su se sporim tempom.
Izgledi da će afganistanski i talibanski pregovori doći do političkog dogovora u 2021. čine se vrlo tanki, uzimajući u obzir veliki jaz u vezi ključnih pitanja između strana i nedostatak spremnosti na kompromis koji su pokazale obje strane.
Bez 'zatišja' u napadima talibana
Otkako su u februaru potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, talibani su pojačali napade na afganistanske snage sigurnosti, nadajući se da će dobiti poticaj u pregovorima ostvaranjem dobitaka na bojnom polju.
Ali napadajući velike gradove i autoceste, militanti su prekršili sporazum s Washingtonom o smanjenju nasilja. Američke snage uzvratile su sve većim vazdušnim udarima na talibane.
Vazdušni napadi izazvali su ‘rat riječima’ između američke vojske i talibana, koji navode da su udari kršenje američko-talibanskog sporazuma. Američka vojska rekla je da zadržava pravo da brani, na osnovu sporazuma, afganistanske snage sigurnosti koje napadaju talibani.
Istraživanje sa američkog univerzitatea objavljeno 7. decembra kaže da je od jula do septembra došlo do naglog povećanja vazdušnih napada koje je izvodila afhanistanska vlada, napada koji su doveli do dramatičnog porasta civilnih žrtava.
Studija, izvedena u sklopu projekta Cijena rata sa Univerziteta Brown i Univerziteta Boston kaže da je ubijeno 70 afganistanskih civila u trećem kvartalu godine u poređenju sa 86 ubijenih u prvih šest mjeseci 2020.
Izvještaj kaže da je povećani broj vazdušnih udara afganistanskih vazdušnih snaga bio dio "veće ofanzive, koja je možda ciljala na preuzimanje prednosti afganistanske vlade u pregovorima".
Posmatrači kažu da će se visok stepen nasilja nastaviti i u 2021. jer talibani primjenjuju strategiju borbe i pregovora.
"Za talibane je imperativno da spriječe neku vrstu zatišja u napadima kao i da nastave da u Kataru prikazuju da imaju inicijativu na bojnom polju", rekao je Ted Callahan, sigurnosni ekspert za Afganistan.
Callahan očekuje da vidi "kombinaciju visokoprofilnih napada protiv vojnih meta sa puno žrtava koji ciljaju na ubistva u urbanim područjima, što je pokušaj da se prevladaju različite sigurnosne tačke Afganistana, naročito one izolovane koje je teško brzo ojačati".
Ako se ovaj trend nastavi tokom zime, on kaže da će onda na proljeće biti koordinisani napadi velikih razmjera protiv ranjivih glavnih gradova u provincijama.
To je tako, kaže on, pod pretpostavkom da nema značajnog napretka u razgovorima u Kataru ili da američke snage ne zauzmu stav usmjeren naprijed i imaju nultu toleranciju u vezi s napadima talibana na afganistanske snage.
Očekuje se da će talibani biti dodatno osnaženi na bojnom polju nakon najave Pentagona u novembru o naglom smanjenju broja američkih snaga.
Trenutno raspoređenih oko 5.000 američkih vojnika prepoloviće se sredinom januara, što je najniži nivo od početka rata 2001. Glavnina tih trupa će biti dio američkih protivterorističkih snaga u borbi protiv Al-Kaide i tzv. Islamske države. Ostatak će biti dio smanjene obuke pod NATO vođstvom u savjetovanju i pomoći afganistanskim snagama sigurnosti u borbi protiv talibana.
- Avganistan tvrdi da su ubili jednog od vođa Al Kaide koga traži FBI
- Na desetina hiljada Avganistanaca napustilo domove zbog sukoba
Posmatrači kažu da će smanjenje trupa ograničiti opseg američkih operacija u Afganistanu, dajući militantima prednost na bojnom polju i oslabiti afganistanske snage, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na američku podršku iz vazduha, obavještajne podatke i logistiku kako bi talibane držali na odstupnici.
Borbe i pregovori
Neumoljivi napadi talibana srušili su ionako nizak nivo povjerenja između afganistanske vlade i militanata za pregovaračkim stolom.
Krhka i duboko podijeljena, afganistanska vlada došla je relativno slaba na mirovne pregovore. S otprilike polovinom zemlje koju kontrolišu ili osporavaju talibani, Kabulu nedostaje vojna prednost potrebna za postizanje teškog dogovora.
Pregovori Afganistana i talibana zakočeni od kada su počeli mirovni pregovori u septembru. Ali mali napredak je ostvaren, strane su se uspjele dogovoriti o pravilima i procedurama za pregovore 2. decembra.
Strane tek treba da se dogovore o agendi pregovora. Čini se da su razgovori o suštinskim pitanjima - uključujući trajni prekid vatre i aranžman o podjeli vlasti - daleko.
Roland Kobia, specijalni izaslanik Evropske unije za Afganistan napisao je na Twitteru 30. novembra da "bolesno nasilje" talibana nje jedini faktor u "kočenju i pomućivanju" pregovora.
Takođe se osvrnuo na "tvrdoglavo odbijanje kompromisa" i "sistematske maksimalističke pozicije" koje su zauzimali afganistanska vlada i talibani.
Talibani su zaustavili proces odbijanjem da se povuku u odnosu na zahtjeve o tehničkim pitanjima, uključujući i to koja škola islamske pravne prakse treba biti korištena za rješavanje sporova.
Kritičari su i afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija optužili da pokušava zaustaviti razgovore u nadi da će nadolazeća Bidenova administracija preokrenuti povlačenje američkih snaga ili čak pregovarati o uslovima američko-talibanskog mirovnog sporazuma. Taj je sporazum isključio afganistansku vladu i smatra se da naginje u korist militanata.
Analitičari kažu da bilo koji od ta dva scenarija najvjerovatnije neće imati Bidenovu podršku za povlačenje američkih trupa iz Afganistana.
Torek Farhadi, analitičar i bivši afganistanski predsjednički savjetnik, kaže kako je nedavni proboj u pregovorima potaknut strahom afganistanske vlade od "brzog povlačenja američkih trupa na liniju bez povratka", u odnosu na američku vojsku koja je demontirala mnoge svoje baze u zemlji.
Farhadi kaže da bi Ganijev strah za vlastitu budućnost mogao natjerati na pravljenje daljih kompromisa 2021. godine.
Ako i kada se mirovni pregovori okrenu suštinskim pitanjima, talibani će vjerovatno zahtijevati formiranje neutralne privremene vlade kojoj bi se pridružili. Afganistanski opozicionari podržavaju takav aranžman, ali Gani je bio čvrst u njegovom odbijanju.
"Talibani će sada pokušati stvoriti podjele u Kabulu i pokušati postići dogovor o zajedničkoj vladavini s tradicionalnim političkim strankama i ličnostima, ostavljajući tako vladu u sve slabijoj zastupljenosti", kaže Farhadi.
"Gani osjeća sve veću žurbu da postigne dogovor s privremenom administracijom prije nego što sve izgubi," dodaje.
Analitičar takođe kaže da bi brige oko buduće američke politike trebale privoliti na kompromis talibane.
Talibani se boje bi buduća Bidenova administracija mogla promjeniti pravac i zadržati američke trupe u Afganistanu ako ne bude napretka u mirovnim pregovorima.
Hoće li SAD obrnuti poziciju?
Analitičari očekuju da će se Biden uveliko pridržavati američko-talibanskog dogovora.
Međutim, takođe se vjeruje da će Biden odgoditi potpuno vojno povlačenje s obzirom da će njegova administracija provesti reviziju politika i mirovnih pregovora planiranih u martu, a započetih u septembru zbog kašnjenja i prepiranja između talibana i afganistanske vlade.
Posmatrači kažu da će Biden takođe biti stroži u provođenju sporazuma nego što je to bila Trumpova administracija, posebno kada je riječ o predanosti talibana da prekinu suradnju s Al-Kaidom, ključnim američkim zahtjevom koji militanti tek treba da ispune.
Biden je već dugo gledao rat u Afganistanu kroz protivterorističku prizmu i rekao da bi se Washington trebao povući iz zemlje, osim relativno malog broja trupa - "nekoliko hiljada" - kako bi se osiguralo da strane terorističke skupine ne mogu započeti napade na Sjedinjene Države iz Afganistana.
- Pet decenija Bidenove diplomatske karijere: Od Moskve, preko Sarajeva, do Kabula
- Uprkos riziku Peking ubrzava investicije u Pakistanu i Afganistanu
Pentagon je u izvještaju iz jula rekao da Al-Kaida održava “bliske veze” sa talibanima i da ima "dalji interes" da napada američke trupe.
Izvještaj Ujedinjenih nacija (UN) objavljen u junu rekao je da Al-Kaida i talibani "ostaju bliski" i da se militantna grupa "redovno konsultuje" sa terorističkom mrežom tokom pregovora sa Sjedinjenom Državama i "nudi garancije koje će poštovati njihove istorijske veze".
Sjedinjene Države su izvršile invaziju Afganistana 2001. i srušile talibane koji su odbili da predaju vođe Al-Kaide koji su stajali iza terorističkog napada 11. septembra u Americi u kojem je poginulo gotovo 3.000 ljudi.
Američko-talibanski sporazum navodi da talibani "neće dozvoliti nijednom od svojih članova, drugim pojedincima ili grupama, uključujući [Al-Kaidu], da koriste tlo Afganistana kako bi ugrozili sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika".
Ali dogovor je uključuje izričito obećanje talibana da prekinu svoje veze sa Al-Kaidom.
Analitičari kažu da bi Biden mogao zaprijetiti da će zaustaviti povlačenje preostalih američkih trupa ako nema indikacija, ili ako su dokazi nedovoljni, da su talibani okončali svoju saradnju sa Al-Kaidom.
Ako Bidenove zabrinutosti ne budu riješne, analitičari kažu da će on vjerovatno zadržati malu protivterorističku silu koja bi u Afganistanu ostala i dalje od vojnog povlačenja, iako postojeći američko-talibanski sporazum ne omogućava kontinuirano američko vojno prisustvo.
"Biden će prije ili kasnije favorizirati povlačenje, uz zadržavanje protivterorističkih kapaciteta nakon što većina američkih trupa ode", kaže Michael Kugelman, viši saradnik za Južnu Aziju u Međunarodnom centru za naučnike Woodrow Wilson u Washingtonu.
"Ključni prioritet Bidenove administracije biče kako osigurati taj kapacitet za borbu protiv terorizma: ako se može zadržati bez američkih trupa na terenu i ako zahtijeva da trupe da ostanu, kako se talibani mogu složiti s tom idejom."
