Komemoracija povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici u sjedištu UN-a u New Yorku
U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku počeo je komemorativni događaj na visokom nivou povodom Međunarodnog dana razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Ovo je prvi put da se ovakav događaj održava nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o 11. julu kao danu sjećanja na genocid u Srebrenici, 23. maja 2024.
"Srebrenica predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja moderne ljudske istorije. Rat koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije odnio je više od 100.000 života u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine, većinom bosanskih Muslimana, a raseljeno je više od dva miliona drugih", naveli su iz UN-a.
Događaj je organizirala stalna misija BiH pri UN-u, uz kosponzorstvo stalnih misija Albanije, Australije, Austrije, Bangladeša, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Estonije, Finske, Njemačke, Islanda, Irske, Lihtenštajna, Litvanije, Malezije, Nizozemske, Novog Zelanda, Sjeverne Makedonije, Ruande, Slovenije, Švedske i Turske.
Prijenos događaja je na ovom linku.
Ambasador BiH pri UN-a Zlatko Lagumdžija zahvalio je inicijatorima usvajanja Rezolucije, odnosno Njemačkoj i Ruandi, te zemljama koje su bile susponzorima rezolucije o Srebrenici.
Lagumdžija je naglasio da se još traga za 1.000 ubijenih u genocidu.
U videoporuci, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je zahvalio zemljama koje su glasale za Rezoluciju o Srebrenici 23. maja.
Kazao je da je da se sudske presude, kojima je potvrđen genocid u Srebrenici, ne mogu izbrisati iz historije.
"Usvajanjem Rezolucije poslana je poruka da UN ne smije zaboraviti pravosnažne presude o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici i moraju biti stalno upozorenje za čovječanstvo. Svi se moramo boriti da se genocid nikad ne ponovi", poručio je Bećirović i dodao da se "sjećanjem borimo za sigurnu budućnost novih generacija".
Predsjednik Generalne skupštine UN-a: Navodno sklonište u julu 1995. postalo mjesto najvećeg masakra
Predsjednik Generalne skupštine UN-a Dennis Francis kazao je da je u aprilu 1993. Vijeće sigurnosti UN- a proglasilo Srebrenicu sigurnom zonnom, ali da je to "navodno sklonište" u julu postalo mjesto najvećeg masakra na teritoriji bivše Jugoslavije.
"Blizu tri decenije nakon ovog užasnog poglavlja, preživjeli pokušavaju doći do pravde i pomirenja", kazao je.
Haški tribunal i Međunarodni sud pravde, kako je naglasio, prepoznali su masakr kao čin genocida.
"Lekcija iz Srebrenice je jasna da su netolerancija i pristranost u cijelosti kulminirali zvjerstvima. Uvijek moramo biti budni kad je riječ o retorici koja diskriminira određene grupe jer je ona uvijek ukorijenjena u mržnji. Od ključne važnosti je krivično goniti odgovorne, ali se ne može prihvatiti pokušaj da se negira i zaboravi."
