Grb Nemanjića (dvoglavi orao sa krunom) i himna "Bože pravde" moći se se koristiti kao zvanična obilježja Republike Srpske, ako budu usvojene izmjene Zakona o upotrebi himne, grba i zastave tog bh. entiteta, istakao je Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, tokom rasprave o tim izmjenama.
Radi se o simbolima koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio 2006. godine sa zvaničnih obelježja u Republici Srpskoj ocijenivši da diskriminišu Bošnjake i Hrvate u tom entitetu.
No izmjenama postojećeg zakona u RS, grb Nemanjića i himna "Bože pravde" nastoje se vratiti kroz odredbu prema kojima se u institucijama tog bh.entiteta mogu isticati zastave i grbovi, te izvoditi himne stranih država sa kojima RS ima sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa.
S obzirom na to da RS ima takav sporazum sa Srbijom, to praktično znači da se na sjednicama entitetskog parlamenta može emitovati himna Srbije "Bože pravde". Ispred i unutar zgrade Skupštine RS moći će se vijoriti zastava Srbije s grbom Nemanjića.
"To znači da kada budemo otvarali bolnicu Trebinje, recimo da je investitor Azerbejdžan, biće himna Azerbejdžana i grb Azerbejdžana, ali sa ove strane će biti biti na zastavi i amblem RS i ovaj grb Nemanjića kao zvaničan, a ne kao nešto što se koristi protokolarno. I 'Bože pravde' će biti zvanična himna koja se izvodi po zakonu, a ne zato što to u protokolu neko hoće, a neko neće da stavi", pojasnio je Stevandić.
Samostalni poslanik Ramiz Salkić smatra da je "nedopustivo" da navedeno zakonsko rješenje bude usvojeno, jer ga, kako je naveo, grb Nemanjića asocira na protekli rat u BiH.
"Ovaj simbol (grb Nemanjića), što god da je značio u prošlosti, zauvijek će u budućnosti značiti da je pod njim, mnogi su nosili ovu oznaku, da su počinjeni najteži ratni zločini. I u sklopu cijelog projekta, označenog kao udruženi zločinački poduhvat, počinjen i presuđen genocid nad Bošnjacima", rekao je Salkić.
Predstavnici probosanskih stranaka najavili su osporavanje najavljenih izmjena ukoliko budu usvojene.
Poslanici bi se o predloženim izmjenama Zakona o upotrebi himne, grba i zastave RS trebali izjasniti u četvrtak, 31. oktobra u danu za glasanje o raspravljenim tačkama dnevnog reda.
U izmjenama se navodi da će se moći koristiti himne i grb i država sa kojima "pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe".
U predloženom tekstu, ali ni u obrazloženju nije navedeno o kojim se državama radi.
"Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda, Ostalih i građana, njihove kulture i tradicije, afirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima", stoji u obrazloženju Prijedloga čiji je zvanični predlagač predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić.
Stevandić, inače predsjednik stranke Ujedinjena Srpska, nalazi se pod sankcijama SAD od jula prošle godine zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Stevandićeva stranka je u koaliciji sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata čiji je lider proruski predsjednik RS Milorad Dodik.
Na zastavi RS, nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2006. godine nema nikakvog grba, a entitetska himna "Moja Republika", ozakonjena je 2008. godine.
Zvanična državna zastava Bosne i Hercegovine ne može se naći na ili u zgradama institucija u RS, a državna himna emitira se samo na početku sjednice državnog parlamenta.
Razmotreno i ubrzanje procesa eksproprijacije za trebinjski aerodrom, rečeno da je Srbija već obezbijedila novac
Srbija je već obezbijedila sredstva za gradnju aerodroma u Trebinju, izjavio je Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko pravne odnose Republike Srpske tokom zasijedanja Skupštine RS u utorak, 29. oktobra.
Poslanici Parlamenta tog bosanskohercegovačkog entiteta razmotrili su izmjene zakona kojim se ubrzava proces eksproprijacije zemljišta za potrebe gradnje aerodroma u Trebinju, na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine.
Radi se o aerodromu u čiju gradnju bi, prema zvaničnim najavama, Srbija trebala da uloži oko 50 miliona evra.
Stanković je rekao da je "bilo određenih opstrukcija" sa nivoa Bosne i Hercegovine, koje su, kako tvrdi, "uspješno riješene". Nije naveo o kakvim se opstrukcijama radi.
"Aerodrom Trebinje je vlasnik 36 hektara zemljišta, a plan je da se ekspropiše 301 hektar. To je ogromna površina i daćemo sve od sebe da prerasporedimo naše radnike i da stignemo tu dinamiku", rekao je Stanković. Dodao je da je krajnji rok za eksproprijaciju definisana zakonskim izmjenama 2025. godina.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom posjete Banjaluci 23. jula 2020., predložio je da Srbija na lokaciji Taleža između gradova Trebinje, Bileća i Gacko u Hercegovini izgradi aerodrom i upravlja njime.
Aerodrom Trebinje nalazio bi se na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH.
Formirano je i preduzeće "Aerodrom Trebinje" čiji je osnivač preduzeće "Aerodromi Srbije" Niš.
Gradnja piste i prateći objekti trebali bi biti izgrađeni na lokaciji Taleža, na kojoj je već započeo proces eksproprijacije zemljišta.
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa preduslov je za izdavanje građevinske dozvole.
Vlasti Dubrovnika u susjednoj Hrvatskoj, udaljenom tridesetak kilometara od Trebinja, smatraju da će aerodrom da ugrozi izvorište pitke vode za stanovnike tog grada, jer je gradnja planirana u zaštitnoj zoni rijeke Omble.
Od bh. vlasti su tražili da riješi problem, odnosno da se aerodrom izmjesti.
Predlaže se i brisanje 'rodnog identiteta' iz Krivičnog zakona RS
Na dnevnom redu je i brisanje pojma "rodni identitet" iz Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Rodni identitet podrazumijeva lični osjećaj vlastitog roda. Odnosi se na subjektivni doživljaj sebe, bilo kao žene ili muškarca, ili nečeg drugog.
Poslanici će raspravljati o Nacrtu izmjena tog Zakona, čiji je cilj, kako se navodi u obrazloženju, usklađivanje "sa odredbama Ustava RS" u kojem se ne pominje pojam "rodni identitet".
U pojedinim odredbama Nacrta pojam "rodni identitet" se briše ili mijenja pojmom "drugo lično svojstvo" koji se navodi u Ustavu RS.
Pojam "drugo lično svojstvo" nije pojašnjen u Ustavu RS, ni u tekstu nacrta.
Izmjene zakona bez pojma "rodni identitet" Vlada RS usvojila je početkom jula, a Nacrt je ranije objavljen na sajtu entitetskog Ministarstva pravde.
Brojne organizacije su pozvale na neusvajanje ovog nacrta.
U pismu koje je uputila Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija (OHCHR) vlasti u BiH i RS se pozivaju da se "rodni identitet" ne izbacuje iz postojećeg zakona.
Eksperti UN-a u pismu su istakli da predložene izmjene ugrožavaju prava osoba koje su izložene zločinima iz mržnje, podsticanju na nasilje i mržnju, te drugim kršenjima ljudskih prava na osnovu rodnog identiteta.
