Dostupni linkovi

Pregovarači Kosova i Srbije 2. jula u Briselu


Pregovarači Srbije i Kosova Petar Petković (L) i Besnik Bislimi (D) sa evropskim posrednikom u dijalogu Miroslavom Lajčakom u Briselu, 2022.
Pregovarači Srbije i Kosova Petar Petković (L) i Besnik Bislimi (D) sa evropskim posrednikom u dijalogu Miroslavom Lajčakom u Briselu, 2022.

Glavni pregovarači Kosova i Srbije Besnik Bislimi i Petar Petković sastaće se 2. jula u Briselu u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa.

Portparol Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Peter Stano rekao je da će prioritet na sastanku biti "hitan početak primene Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa".

Kosovo i Srbija su 2023. postigle dogovor o ovom sporazumu, ali on nije sproveden na terenu.

Sastanak glavnih pregovarača najavili su prošle nedelje premijer Kosova Albin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon odvojenih razgovora sa visokim predstavnikom EU Žozepom Borelom.

Kurti i Vučić nisu seli za isti sto zbog, kako je rečeno, uslova koje je postavio kosovski premijer, a koje predsednik Srbije nije prihvatio.

Kurti je nastavak dijaloga uslovio sa tri zahteva: potpisivanjem Sporazuma o putu normalizacije odnosa, povlačenjem pisma kojim je Srbija zvanično odbila da primeni sporazum sa Kosovom i izručenjem Milana Radoičića, osumnjičenog za oružani napad u Banjskoj.

Stano je 1. jula novinarima rekao da je cilj dijaloga Kosova i Srbije "normalizacija odnosa".

"Ovaj zadatak je EU dala kao mandat za posrednike u dijalogu. Dakle, mandat je da se pomogne dvema stranama da normalizuju odnose. Priznanje [Kosova od strane Srbije] nije deo mandata. Naravno, logična posledica normalizacije bi bilo priznanje. Ali, ovo je nešto veoma daleko na putu procesa", rekao je Stano.

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo Petar Petković rekao je uoči susreta da je portparol EU "apsolutno u pravu" da cilj procesa normalizacije nije priznanje Kosova".

On je na društvenoj mreži X napisao da "moćnici" priželjkuju da "Srbija prizna nasilnu secesiju svoje teritorije" i da "taj film neće gledati".

Diplomatski izvori u Briselu kažu da Evropska unija pokušava da natera strane da se dogovore oko redoslednog plana za sprovođenje Sporazuma za normalizaciju odnosa.

Do sada su strane imale različite stavove o tome.

Kosovo nije prihvatilo da je prioritet formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, dok je Srbija odbila da sprovodi obaveze koje se odnose na članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i teritorijalni integritet Kosova.

O sastanku glavnih pregovarača 1. jula je govorio i predsednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca.

Na pitanje novinara o svrsi ovih razgovora, nakon uslova koje je Kurti postavio, on je rekao da "svaka instanca mora da zadrži stav" u vezi sa tim uslovima.

Ti uslovi su, prema njegovim rečima, razumni i "moraju se razjasniti, da bi dijalog uspeo".

Konjufca je rekao da se od EU očekuju najviši standardi i politike i etike u politici.

Prema njegovim rečima, Borel i njegov izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak "nisu postupili po najvišim evropskim standardima".

"Njihove privatne i individualne preferencije imale su veliki uticaj na način na koji su oblikovali dijalog", rekao je Konjufca.

EU je ranije odbacila Kurtijeve slične tvrdnje da evropski posrednici nisu neutralni.

XS
SM
MD
LG