Hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić obišao je granicu sa Srbijom, pohvalio suradnju sa susjedima i situaciju ocijenio stabilnom. Eksperti upozoravaju da za slučaj ulaska većeg broja izbjeglica postoji Akcijski plan za integraciju stranaca, ali da on ima uska grla.
Situacija sa izbjeglicama je stabilna, a Hrvatska u rješavanju izbjegličkog pitanja iznimno dobro surađuje sa susjedima, ocijenio je tehnički ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nakon obilaska centra za smještaj migranata u Tovarniku na granici sa Srbijom, koji je dovršen, ali još nije u pogonu. Izbjeglice stižu iz Srbije u manjim grupama i policija se uspješno nosi s tim problemom.
„Dobrosusjedskom suradnjom i iznimnim trudom i radom policajaca takve osobe vraćamo u zemlju porijekla, tako da se taj problem rješava odmah.“
HDZ-ov tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač u petak je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU u Bratislavi otklonio mogućnost neuspjeha pregovora sa Turskom.
„Mi tako stvarima ne pristupamo. Mi vjerujemo da ćemo uspjeti sa Turskom nastaviti surađivati i vjerujemo da ćemo uspješno suzbijati migracijski val.“
Kovač je u četvrtak najavio mogućnost da se granicu prema Srbiji čuva i žicom, ali Mostov ministar Orepić takvu mogućnost otklanja.
„Žice neće biti, a ne želim nagađati. Trenutna situacija je uistinu stabilna.“
On tvrdi da je policija spremna za slučaj većeg pritiska migranata.
„Definitivno imamo potencijale koje vrlo brzo možemo razviti – prihvatne, smještajne, humane itd.“
No možda i nije sve tako blistavo. Sociolog iz zagrebačkog Instituta za migracije Drago Župarić Iljić kaže kako sa inicijalnim smještajem, u slučaju da u Hrvatsku uđe veći broj izbjeglica, ne bi bilo problema.
„Smatram da Hrvatska u ovom trenutku ima eventualno negdje između 5.000 i 10.000 mjesta za inicijalni prihvat. Moguće je da bi se otvarale u nekim gradovima – Sisku, Varaždinu, Osijeku, Čepinu - kao što je bilo pred godinu dana, ali ono što se na brzinu može reaktivirati je prihvatni centar u Slavonskom Brodu, i po potrebi onaj isti kakav je bio u Opatovcu, od kojih je svaki bio kapaciteta 4.000 – 5.000 mjesta.“
Valja ovdje napomenuti kao su smještajni objekti u Opatovcu i Slavonskom Brodu šatori, a da su vojarne u raznim stupnjevima derutnosti.
A što ako će veći broj izbjeglica ostati u Hrvatskoj? Hrvatska ima Akcijski plan za integraciju stranaca, koji precizno razrađuje prihvat stranaca, stanovanje, učenje jezika, zapošljavanje, psihosocijalnu skrb za njih, rad s lokalnom zajednicom, senzibiliziranje javnosti i slično. Župarić Iljić unaprijed upozorava na uska grla.
„Međutim do sada se u praksi pokazalo da je jedna stvar imati to sve na papiru regulirano i normirano, a da je praksa nešto sasvim drugo. I s obzirom na to da je Hrvatska do sada dala međunarodnu zaštitu za svega 180 izbjeglica, a sustav se baš nije pokazao posve funkcionalnim i efikasnim, vrlo je vjerojatno da bi se u slučaju velikog broja dolazaka, velikog broja zahtjeva i velikog broja onih koji bi dobili izbjegličku zaštitu u Hrvatskoj on pokazao u određenom smislu zakrčenim odnosno neefikasnim.“
Aktualno su u tri policijska objekta za prihvat stranaca u Hrvatskoj 582 osobe, od toga 80 posto u Novom Zagrebu. Iz Slovenije je unazad 5 dana po policijskim podacima vraćeno 13 izbjeglica, a u Srbiju je u istom razdoblju prema Readmisijskom sporazumu vraćeno 17 izbjeglica.
Facebook Forum