Na skupu "Kolektivna prava Srba u Crnoj Gori ", istoričari, akademici i drugi predstavnici Srba u Crnoj Gori rezultate popisa stanovništva nazvali su krivotvorenim.
Zbog asimilatorske politike vlasti prema Srbima, svoje sunarodnike pozivaju na bojkot institucija, ali i svih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.
Srbi u Crnoj Gori trebalo bi da napuste sve institucije vlasti, naprave distancu prema nacionalnim Crnogorcima i prekinu čak i lične kontakte sa njima jer je to jedini način da sačuvaju srpski identitet i ostvare svoja prava, smatra istoričar Predrag Vukić.
"Kada bi mi imali političke partije, crkvu i institucije koje bi htjele da
grade kod obične srpske populacije čvrst stav prema crnogorskoj zajednici bojkotovanjem njihovih skupova i jasno odvajanje od njih, i u ličnom i u svakodnevnom životu i kada bi držali više do svog identiteta i digniteta, mi bi smo opstali", kaže on.
Vukić prepričava i razgovor iz Andrijevice sa jednim Srbinom koji mu je govorio o političkim promjenama u toj opštini na štetu Srba do kojih je dovelo nejedinstvo unutar tog nacionalnog tabora.
"Sve dok smo prema nacionalnim Crnogorcima imali jasan gard, sve dok smo ih bojkotovali DPS nije mogla ostvariti značajne uspjehe u Andrijevici. Kada su naši ljudi počeli da im se dodvoravaju , da odlazer na njihove porodične i druge skupove, da grade sa njima neke mostove odjednom je broj glasača DPS počeo da se uvećava", kaže on.
Većina govori srpski
Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović optužuje Vladu da vodi politiku diskriminacije prema Srbima ignorišući rezultate popisa koji pokazuju da najveći broj građana govori srpskim jezikom.
Sastanak Srpskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Podgorica, 4. avgust 2011.
On traži da srpski bude ravnopravan sa crnogorskim jezikom koji je službeni jezik u Crnoj Gori i poziva sunarodnike na bojkot institucija sistema koje bojkotuju prava Srba.
"Neophodno je napustiti institucije države Crne Gore koja ne uvažava zvanične pokazatelje o većinskom srpskom jezičkom identitetu u Crnoj Gori, davno stečena prava na upotrebu srpskog jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore i ravnopravnost svojih građana i nacionalnih zajednica", kaže on.
Prema konačnim rezultatima popisa nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37, što znači da je procenat građana koji su 2003. kao maternji, naveli srpski jezik, pao je za 20 procenata, dok je postotak onih koji govore crnogorski za toliko narastao.
I pored takvog trenda, srpskim jezikom, još uvijek govori šest odsto više građana.
Istoričar Zoran Lakić pita zašto crnogorska vlast ignoriše podatak da većina u Crnoj Gori govori srpskim jezikom?
"Kako može manjinski crnogorski jezik da bude službeni, a to ne može
da bude ubjedljivo najbrojniji i na ovom popisu – srpski jezik. Ministarstvo prosvjete obećava da će i to riješiti na adekvatan način. Ko to može da razumije, a tek da prihvati takvo objašnjenje", pita se on.
Književnik Veselin Raičević razmišlja da li da, zbog statusa srpskog jezika u crnoj Gori, svog unuka ove godine šalje u prvi razred.
"Ja sam veoma zabrinut. Moj unuk ove godine počinje prvi razred osnovne škole. Ne znam da li ću da se držim principa ako ga pošaljem u školu ili ako mu budem zabranio da ide u školu. Čak se vodim time da oponašam naše vjekovne neprijatelje koji su internacionalnizovali svoj problem i nijesu dozvoljavali svojoj djeci da idu u državne škole. Molim vas, ponekada je dobro učiti od svojih neprijatelja", kaže on.
Prema konačnim rezultatima popisa, Crna Gora ima ukupno 620 hiljada stanovnika, a nijedna nacija nema natpolovičnu većinu.
Najviše ima Crnogoraca 45 procenata, dok je Srba 29 odsto, odnosno, sada je, u odnosu na popis 2003. godine, dva odsto više građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a preko tri odsto manje onih koji se deklarišu kao Srbi.
Zbog asimilatorske politike vlasti prema Srbima, svoje sunarodnike pozivaju na bojkot institucija, ali i svih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.
Srbi u Crnoj Gori trebalo bi da napuste sve institucije vlasti, naprave distancu prema nacionalnim Crnogorcima i prekinu čak i lične kontakte sa njima jer je to jedini način da sačuvaju srpski identitet i ostvare svoja prava, smatra istoričar Predrag Vukić.
"Kada bi mi imali političke partije, crkvu i institucije koje bi htjele da
grade kod obične srpske populacije čvrst stav prema crnogorskoj zajednici bojkotovanjem njihovih skupova i jasno odvajanje od njih, i u ličnom i u svakodnevnom životu i kada bi držali više do svog identiteta i digniteta, mi bi smo opstali", kaže on.
Vukić prepričava i razgovor iz Andrijevice sa jednim Srbinom koji mu je govorio o političkim promjenama u toj opštini na štetu Srba do kojih je dovelo nejedinstvo unutar tog nacionalnog tabora.
"Sve dok smo prema nacionalnim Crnogorcima imali jasan gard, sve dok smo ih bojkotovali DPS nije mogla ostvariti značajne uspjehe u Andrijevici. Kada su naši ljudi počeli da im se dodvoravaju , da odlazer na njihove porodične i druge skupove, da grade sa njima neke mostove odjednom je broj glasača DPS počeo da se uvećava", kaže on.
Većina govori srpski
Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović optužuje Vladu da vodi politiku diskriminacije prema Srbima ignorišući rezultate popisa koji pokazuju da najveći broj građana govori srpskim jezikom.
"Neophodno je napustiti institucije države Crne Gore koja ne uvažava zvanične pokazatelje o većinskom srpskom jezičkom identitetu u Crnoj Gori, davno stečena prava na upotrebu srpskog jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore i ravnopravnost svojih građana i nacionalnih zajednica", kaže on.
Prema konačnim rezultatima popisa nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37, što znači da je procenat građana koji su 2003. kao maternji, naveli srpski jezik, pao je za 20 procenata, dok je postotak onih koji govore crnogorski za toliko narastao.
I pored takvog trenda, srpskim jezikom, još uvijek govori šest odsto više građana.
Istoričar Zoran Lakić pita zašto crnogorska vlast ignoriše podatak da većina u Crnoj Gori govori srpskim jezikom?
"Kako može manjinski crnogorski jezik da bude službeni, a to ne može
da bude ubjedljivo najbrojniji i na ovom popisu – srpski jezik. Ministarstvo prosvjete obećava da će i to riješiti na adekvatan način. Ko to može da razumije, a tek da prihvati takvo objašnjenje", pita se on.
Književnik Veselin Raičević razmišlja da li da, zbog statusa srpskog jezika u crnoj Gori, svog unuka ove godine šalje u prvi razred.
"Ja sam veoma zabrinut. Moj unuk ove godine počinje prvi razred osnovne škole. Ne znam da li ću da se držim principa ako ga pošaljem u školu ili ako mu budem zabranio da ide u školu. Čak se vodim time da oponašam naše vjekovne neprijatelje koji su internacionalnizovali svoj problem i nijesu dozvoljavali svojoj djeci da idu u državne škole. Molim vas, ponekada je dobro učiti od svojih neprijatelja", kaže on.
Prema konačnim rezultatima popisa, Crna Gora ima ukupno 620 hiljada stanovnika, a nijedna nacija nema natpolovičnu većinu.
Najviše ima Crnogoraca 45 procenata, dok je Srba 29 odsto, odnosno, sada je, u odnosu na popis 2003. godine, dva odsto više građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a preko tri odsto manje onih koji se deklarišu kao Srbi.
