Hrvatska Vlada lijevog centra uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene Kaznenog zakona, među ostalim i preciznije definiranje sramoćenja. Za to djelo već su nepravomoćno osuđeni jedna novinarka i jedna televizija, a Hrvatsko novinarsko društvo traži da se ta inkriminacija briše iz zakona, jer ugrožava slobodu medija.
Hrvatska Vlada nije prihvatila zahtjev Hrvatskog novinarskog društva da se djela protiv časti i ugleda potpuno dekriminaliziraju, odnosno da se iz Kaznenog zakona izbriše kazneno djelo sramoćenja, za koje su već jedna novinarka i jedna nacionalna televizija osuđeni na novčane kazne - novinarka Slavica Lukić jer je poslovanje jedne privatne klinike nazvala nestabilnim, a RTL televizija budući da je premijer Zoran Milanović u izravno emitiranom intervjuu, navodno, oklevetao zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
Predloženim izmjenama se ovo kazneno djelo samo preciznije definira, a ostaje odredba koja se pokazala problematičnom u praksi, da sud određuje što je u konkretnom slučaju javni interes.
"Tu moramo imati apsolutno povjerenje u sud, vjerovati u višestupanjsko odlučivanje i nadzor viših sudova, jer drugog rješenja - nema!", poručuje Orsat Miljenić, ministar pravosuđa.
"Ovo je premali korak u odnosu na sadašnja rješenja i najmanje što tražimo je brisanje tog djela iz zakona", ističe za RSE Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
"Ono se vrlo arbitrarno tumači u sudovima. Ovo što kaže ministar Miljanić da suci ocjenjuju ono što j javni interes - da, naravno! Ali suci često krivo, odnosno sa izvjesnim nerazumijevanjem javnog interesa to ocjenjuju. Dakle, to nam nije jamstvo da vrlo loših presuda po novinare, a i ostale, neće biti i ubuduće", dodaje Duka.
Kako se ulazi u izbornu godinu, manja stranka vladajuće koalicije - narodnjaci - htjela je naglasiti svoju distancu prema većoj stranci - socijaldemokratima - i očekuje da do drugog čitanja prijedloga izmjena zakona sramoćenje bude izbačeno iz zakona. .
"Mi smatramo da bi se kazneno djelo teškog sramoćenja u ovoj novoj formulaciji zapravo moglo komotno maknuti iz zakona u cjelini, pogotovo jer i dalje imamo uvredu i klevetu kao - da se tako nestručno izrazim - temeljna kaznena djela protiv časti i ugleda", pojašnjava Igor Kolman iz Hrvatske narodne stranke.
Protiv ovakvih izmjena su i zastupnici Glavaševe regionalističke stranke.
"Ja sam za to da ili imamo kazneno djelo koje je jasno dokazivo, bez toga da se paušalno procjenjuje što je javni interes, ili ćemo to izbaciti iz Kaznenog zakona i ostati na uvredi i kleveti, pa ćemo to drugačije dokazivati", navodi Josip Salapić.
Ekspertica za medijsko pravo Vesna Alaburić u izjavi za RSE potpuno podupire zahtjeve novinara.
"Mislim da smo jedno dovoljno zrelo društvo da zaboravimo kaznene progone za izgovorenu ili napisanu riječ, ne umanjujući nimalo pritom značaj i moguće posljedice iznošenja neistina, i zaista - ima ljudi koji su teško stradali zbog nekih javno iznijetih tvrdnji, ali oni mogu kompletnu i potpunu satisfakciju i zaštitu dobiti u građanskom pravu, i nije nužno postojanje kazneno-pravne zaštite u vezi sa djelima u vezi časti i ugleda", konstatira Alaburić.
