Svi politički subjekti u Crnoj Gori se slažu da novi zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma predstavlja iskorak u odnosu na prethodni zakon, međutim, problem i dalje predstavlja implementacija i otkrivanje krivičnog djela pranja novca.
Izmjene zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma se, između ostalog, odnose na praćenje neuobičajeno velikih transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku i pravnu svrhu, na otklanjanje rizika od pranja novca i finansiranje terorizma koji bi mogao proizići upotrebom novih tehnologija kao što su internet bankarstvo ili upotreba bankomata.
Nove odredbe su vezane za transakcije politički eksponiranog lica i njegovih bliskog saradnika, te se definiše obaveza izrade analize rizika pojedinog klijenta, grupe klijenata, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi mogućnosti zloupotrebe u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma.
Ministar finansija Milorad Katnić je ocjenio da će novim zakonom biti pojačana
kontrola tokova novca čime su propisane veće kazne.
"Nadzorni organi će biti obavezni da odmah obavijeste nadležni organ uprave ukoliko tokom inspekcijske kontrole utvrde činjenice koje mogu biti u vezi sa pranjem novca ili finansiranjem terorizma", kaže Katnić.
Direktor Uprave za pranje novca Predrag Mitrović je saopštio da ta služba ne podnosi krivične prijave niti obavlja poslove tužilaštva. Iznoseći konkretne podatke istragama obavljenim tokom prošle godine, Mitrović je rekao da se radi o najteže dokazivom krivičnom djelu.
"Mi ne podnosimo krivične prijave, a sve predmete koje ste vi inače naveli u vašem izlaganju, koliko znam, oni su doživjeli sudski epilog. Takođe, želim to da vam kažem i siguran sam da vi to dobro znate, da je krivično djelo pranja novca jedno od najteže dokazivih krivičnih djela", rekao je Mitrović.
Potrebna bolja uprava
Zakonom su učinjena očigledna poboljšanja u oblasti sprječavanja pranja novca, međutim, prema mišljenju dijela opozicionih partija, zakon nije dovoljan već je za napredak Crne Gore u evropskim integracijama potrebna bolja uprava.
Stav opozicije je, da je veoma lako u Crnoj Gori oprati novac jer su do sada državne institucije tolerisale tu pojavu. Nebojša Medojević, predsejdnik Pokreta za promjene je u tom kontekstu pomenuo i privatizaciju crnogorskog Telekoma i lažne kredite.
"Na žalost, Crna Gora pod rukovodstvom ove vlasti postala je jedan od važnih centara za organizovani kriminal i upravo je postala popularna
u svjetskom kriminalu iz dva razloga – lakog pristupa kopnu, gdje korumpirane naše službe bezbjednosti, trafikanti oružja, droge, ljudi mogu bezbjedno da, uz naravno plaćanje korupcije, uđu na teritoriju EU. Drugo, što je jako sigurno plasirati novac, gotovinu u banke a onda, naravno, bankarskim transakcijama to prenijeti tamo gdje treba", naglašava Medojević.
U Demokratskoj partiji socijalista ocjenjuju da je pranje novca globalni problem, a ne problem samo Crne Gore ili bilo koje zemlje pojedinačno.
Valentina Radulović Šćepanović je navela da je zato potrebno pratiti direktive i standarde Evropske unije, što je kroz novi zakon učinjeno, između ostalog kroz kaznene odredbe.
"U slučaju posebno teških povreda ili ponavljanja povreda može se izreći zabrana vršenja djelatnosti pravnom licu i preduzetniku u trajanju do dvije godine a odgovornom licom, pravnom i fizičkom licu, može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti do dvije godine", navodi Valentina Radulović Šćepanović.
Jedan od načina pranja novca je kada fantom firme novac u kešu ulažu u banke i na osnovu tog kolaterala uzimala kredit.
"Bez dokaza o porijeklu, prosto, donesu u dvije ili pet kesa 5 ili 7 miliona, polože na banku i onda u tom iznosu podignu kredit, a ovo bude kolateral. Naravno, ne vrate kredit a banka se namiri tako što prisvoji onaj novac koji su donijeli u kesama", kaže Goran Danilović iz Nove srpske demokratije.
Ovih dana se navršava i dvije godine od akcije 'balkanski ratnik', kojim je razbijen narko kartel Darka Šarića, saopštio je Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije kada je bilo i veoma sumnjivih transakcija.
"Dva i po miliona eura čovjek je donio u plastičnoj kesi, u sitnim apoenima, do jedne banke u Crnoj Gori. Nikoga nije pitao odakle ti taj novac. Svi smo znali da je iz kriminalnog miljea", podsjeća Lalošević.
Izmjene zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma se, između ostalog, odnose na praćenje neuobičajeno velikih transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku i pravnu svrhu, na otklanjanje rizika od pranja novca i finansiranje terorizma koji bi mogao proizići upotrebom novih tehnologija kao što su internet bankarstvo ili upotreba bankomata.
Nove odredbe su vezane za transakcije politički eksponiranog lica i njegovih bliskog saradnika, te se definiše obaveza izrade analize rizika pojedinog klijenta, grupe klijenata, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi mogućnosti zloupotrebe u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma.
Ministar finansija Milorad Katnić je ocjenio da će novim zakonom biti pojačana
kontrola tokova novca čime su propisane veće kazne.
"Nadzorni organi će biti obavezni da odmah obavijeste nadležni organ uprave ukoliko tokom inspekcijske kontrole utvrde činjenice koje mogu biti u vezi sa pranjem novca ili finansiranjem terorizma", kaže Katnić.
Direktor Uprave za pranje novca Predrag Mitrović je saopštio da ta služba ne podnosi krivične prijave niti obavlja poslove tužilaštva. Iznoseći konkretne podatke istragama obavljenim tokom prošle godine, Mitrović je rekao da se radi o najteže dokazivom krivičnom djelu.
"Mi ne podnosimo krivične prijave, a sve predmete koje ste vi inače naveli u vašem izlaganju, koliko znam, oni su doživjeli sudski epilog. Takođe, želim to da vam kažem i siguran sam da vi to dobro znate, da je krivično djelo pranja novca jedno od najteže dokazivih krivičnih djela", rekao je Mitrović.
Potrebna bolja uprava
Zakonom su učinjena očigledna poboljšanja u oblasti sprječavanja pranja novca, međutim, prema mišljenju dijela opozicionih partija, zakon nije dovoljan već je za napredak Crne Gore u evropskim integracijama potrebna bolja uprava.
Stav opozicije je, da je veoma lako u Crnoj Gori oprati novac jer su do sada državne institucije tolerisale tu pojavu. Nebojša Medojević, predsejdnik Pokreta za promjene je u tom kontekstu pomenuo i privatizaciju crnogorskog Telekoma i lažne kredite.
"Na žalost, Crna Gora pod rukovodstvom ove vlasti postala je jedan od važnih centara za organizovani kriminal i upravo je postala popularna
"Crna Gora pod rukovodstvom ove vlasti postala je jedan od važnih centara za organizovani kriminal i upravo je postala popularna u svjetskom kriminal", tvrdi Nebojša Medojević.
U Demokratskoj partiji socijalista ocjenjuju da je pranje novca globalni problem, a ne problem samo Crne Gore ili bilo koje zemlje pojedinačno.
Valentina Radulović Šćepanović je navela da je zato potrebno pratiti direktive i standarde Evropske unije, što je kroz novi zakon učinjeno, između ostalog kroz kaznene odredbe.
"U slučaju posebno teških povreda ili ponavljanja povreda može se izreći zabrana vršenja djelatnosti pravnom licu i preduzetniku u trajanju do dvije godine a odgovornom licom, pravnom i fizičkom licu, može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti do dvije godine", navodi Valentina Radulović Šćepanović.
Jedan od načina pranja novca je kada fantom firme novac u kešu ulažu u banke i na osnovu tog kolaterala uzimala kredit.
"Bez dokaza o porijeklu, prosto, donesu u dvije ili pet kesa 5 ili 7 miliona, polože na banku i onda u tom iznosu podignu kredit, a ovo bude kolateral. Naravno, ne vrate kredit a banka se namiri tako što prisvoji onaj novac koji su donijeli u kesama", kaže Goran Danilović iz Nove srpske demokratije.
Ovih dana se navršava i dvije godine od akcije 'balkanski ratnik', kojim je razbijen narko kartel Darka Šarića, saopštio je Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije kada je bilo i veoma sumnjivih transakcija.
"Dva i po miliona eura čovjek je donio u plastičnoj kesi, u sitnim apoenima, do jedne banke u Crnoj Gori. Nikoga nije pitao odakle ti taj novac. Svi smo znali da je iz kriminalnog miljea", podsjeća Lalošević.