Sporenja u vladajućoj koaliciji oko upravljanja policijom

Nakon više trzavica unutar vladajuće koalicije vezano za Kombinat aluminijuma, kontrola policije bi mogla biti nova tačka sporenja između Krivokapićevih socijaldemokrata i Đukanovićevih socijalista.

Suština izmjena zakona o unutrašnjim poslova je da se Uprava policije stavi pod kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno da Ministarstvo snosi političku odgovornost za rad policije.

U prethodnih šest godina policija u crnoj Gori je bila u potpunosti samostalna institucija čiji je direktor odgovarao isključivo Vladi, a ne ministru unutrašnjh poslova.

Praksa je pokazala da to nije dobar model, pa je Ministarstvo unutrašnjih poslova na čelu sa Ivanom Brajovićem izradilo izmjene zakona prema kojima policija ulazi u sastav Minstarstva.

"Uvijek ću podržavati stručnost i porofesionalan rad policijskih službenika i na ovaj način oni se posvećuju potpunom obavljanju svog posla jer jedan dio administrativnih poslova, finansijskih i drugih koji ostaju neposredno u izvršavanju ministarstva", navodi Brajović.

Međutim Demokratska partija socijalista ne odobrava potpuno potčinjavanje policije Ministarstvu unutrašnjih poslova pa je reagovala amandmanima.

Motiv za naknadnu izmjenu predloga zakona o MUP-u, koji je usvojila Vlada je, kako pišu podgoričke Vijesti, da se obezbijedi značajna autonomija doskorašnjeg funkcionera DPS-a Božidara Vuksanovića, koji je u decembru preuzeo policiju.

Zoran Vukčević iz Demokratske partije socijalista je naveo da će ti amandmani povećati efikasnost policije.

"Podnijećemo amandmane koji će upravo biti u funkciji poboljšavanja Zakona o unutrašnjim poslovima koji bi upravo trebalo da učini da efikasnost i efektivnost na najvećem nivou kada je u pitanju policija", rekao je Vukčević.

Ministar Brajović koji pripada manjem koalicionom partneri Socijaldemokratskoj partiji i pod čijom će biti kontrolom policija ukoliko bude usvojen predloženi zakon, neće prihvatiti amanmane, pa ni svog koalicionog partnera, ukoliko oni budu potirali osnovni cilj zakona.

"Ono što sada mogu da vam kažem jeste da amandman koji će zadirati u koncept, u suštinu zakona, sa moje strane neće biti prihvaćen", kaže ministar.

Partijski kadrovi

Osnovni problem za opozicione stranke predstavlja činjenica da su na čelu službi bezbjednosti, pa time i u policiji, funkcioneri vladajuće Demokratske partije socijalista iako vlast propagira da institucije treba depolitizovati.

Goran Danilović iz Nove srpske demokratije je naveo više institucija na čijem su čelu partijski kadrovi:

"Malo vam je što i to nekako prođe, nego za direktora policije, pod izgovorom da ne može da bude političar postavite nekoga ko je do juče bio političar. Za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost postavite čovjeka koji je bio vrhunski funkcioner DPS-a, gospodin Duško Marković, svojevremeno. Uslov da bi to bio bio je da ne bude političar, da ne bude član stranke."

Za opoziciju izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima predstavljaju sukob u vladajućoj koaliciji oko buduće kontrole nad policijom.

Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije je ocjenio da se članice vladajuće koalicije nadgornjavaju o tome ko će kontrolisati institucije sile i naveo da postoje važnije teme za raspravu, a vezane su za organizovani kriminal i korupciju.

"Kada imamo u bjekstvu Šarića, Keljmendija koji daje savjete kako da se ko bavi politikom, kada imamo Kalića u bjekstvu, kada se zataškava afera Telekom, nama je ovdje dat evropski princip povodom ovoga zakona da li će opozicija da stane na stranu DPS-a ili SDP-a", naveo je Bulatović.

Koča Pavlović iz Pokreta za promjene je ocjenio da novim zakonom unazadio sistem kontrole nad radom policije. Po njegovom mišljenju vladajuće partije se pripremaju za izbore:

"Poštovani građani i građanske Crne Gore, ovdje se radi o jednom lošem zakonu SDP koji je antidemokratski i antievropski, a koji DPS amandmanima nastoji da učini još gorim. Ovaj zakon je ilustrativan u smislu što on ukazuje u stvari na to da Crnom Gorom trenutno vlada jedna koalicija sastavljena od loših i od još gorih. Ovdje se prosto radi o borbi za tu kontrolu zato što se i jedna i druga struja spremaju za izbore."

Osim što se predviđa da Uprava policije bude u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijedlogom zakona o unutrašnjim poslovima propisano je ovlašćenje za prikupljanje podataka korišćenjem tehničkih sredstava i prikrivanjem identiteta policijskih službenika, što je postalo neophodno u borbi protiv nekih vrsta kriminala.

Zakonom se preciziraju uslovi za izbor direktora policije koji se bira na osnovu javnog konkursa. Kandidati za tu funkciju moraju imati deset godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine na rukovodećim radnim mjestima u organima državne uprave.