Poslanik Evropskog parlamenta iz Švedske, porijeklom iz BiH, Jasenko Selimović, i hrvatski poslanik Jozo Radoš, osnovali su u Briselu u Evropskom parlamentu neformalnu grupu prijatelja BiH, kao podršku njenom procesu pristupanja Evropskoj uniji. Pozivu se odazvalo 30 parlamentaraca, iz brojnih zemalja, prije svega iz Hrvatske i Slovenije, zatim Njemačke, Francuske, Švedske, Finske, Mađarske, Bugarske i mnogih drugih.
"Očekujemo da će tako brojna skupina - 'Prijatelji BiH' - i s tako utjecajnim članovima, pomoći da Bosna i Hercegovina bude bolje shvaćena, te da se predlože rješenja koja će joj olakšati put do članstva u EU", izjavili su Radoš i Selimović.
Jedan od članova je i parlamentarac iz Slovenije, Igor Šoltes, koji o svom učešću u ovoj grupi govori za RSE.
Šoltes: To je nekako prirodna stvar, ne samo zbog toga što smo nekad dijelili istu državu, nego i zbog toga što sam po funkciji zadužen od strane Zelenih za Bosnu i Hercegovinu, tako da redovito pratimo šta se dešava. Naravno, svi željno očekujemo da se napravi onaj potreban korak, i sa strane Savjeta EU, da se aplikacija iz februara konačno razmotri u pozitivnom smjeru i da Bosna i Hercegovina krene jednim novim korakom dalje.
RSE: Dakle, sad očekujemo odluku Evropskog vijeća o tome šta će biti sa aplikacijom BiH za članstvo u EU. Da li zaista mislite da grupa 'Prijatelji BiH' može u nekoj vrsti lobiranja pomoći?
Šoltes: Morate znati da je to neformalna grupa. Naravno, treba Bosni reći i stvari koje se možda nekima i ne sviđaju. Neke stvari nisu u redu. Reforme o kojima se priča, socijalno-ekonomska, financijska, javna administracija – nije dovoljno samo pričati o reformama i reći da su postignute, ne znam, pedesetpet posto, nego je jako važna implementacija.
Vidjeli smo više puta u nekim drugim zemljama da se reklo da su reforme završene, a u krajnjem slučaju, implementacija tih reformi nikad nije zaživjela. Mislim da treba shvatiti da te reforme nisu namijenjene samo da se udovolji nekim zahtjevima EU ili Komisije, nego da je to važno za zemlju samu. Kad se to shvati na taj način, onda tek reforme mogu da zažive.
Naravno, nemaju sve reforme efekat koji se odmah vidi, ali ako su dobro osmišljene, ako se nekako shvate kao cjelina, onda se može očekivati relativno brzo i boljitak za građane, što mislim da je sada i najznačajniji dio misije koju ima i Evropska unija i vlast u Bosni. Ali, kao što znamo, u BiH, sa svim tim kantonima, distriktom Brčko, sa svim tim podijeljenostima, sa nekim tenzijama između Republike Srpske i Federacije – naravno, neke stvari ne idu glatko kao što bi morale. Mislim da bi i političari u BiH morali neke regionalne i neke interne nesuglasice malo ostaviti i posvetiti se tome da stvarno pokušaju napraviti program u toj oblasti da bi se napravio značajan korak prema integracijama.
RSE: Gospodine Šoltes, Vi ste svoje prijateljstvo prema Bosni i Hercegovini već više puta dokazivali, između ostalog i u svojim istupima u Parlamentu Evrope, kada se govorilo o ovoj zemlji. Očito je da ste naklonjeni Bosni i Hercegovini.
Šoltes: Puno puta sam bio u Bosni, prekrstario sam je od sjevera do juga. Uvijek me inspirirao taj humor koji nikad ne prestaje u Bosni. Kao što znate, Nadrealisti su počeli kod vas, tamo je bilo Bijelo dugme. Ima puno stvari koje su bile suputnici naše mladosti, tako da još uvijek pratim događaje u BiH. Naravno, i one tragične – nadam se da će se što više iz toga naučiti, u tom smislu da se počne razmišljati ne toliko o prošlosti, nego o budućnosti, prije svega zato što je i EU sada na važnoj prekretnici – kako dalje? Možda su baš države Zapadnog Balkana i Bosna neki novi poriv i svježa snaga Evropske unije da nekako prebrodi tu krizu koju ima unutar sebe. Ustvari, Bosna i Hercegovina jeste jedna od najkomplikovanijih sredina, ali jako važna za stabilnost u regiji i jako važna za odnose sa susjedima, tako da smatram da možda sada Evropska unija više treba Bosnu nego Bosna EU.
Facebook Forum