Suza Evrope, rijeka Tara umjesto da se pročuje kao vrhunska turistička destinacija sve je više poprište za rješavanje nesuglasica između crnogorskih i raftera iz Republike Srpske.
Ne ulazeći u motive incidenta koji se dogodio u nedjelju uveče u kojem je, kako prenose mediji u Podgorici, na čamac crnogorskog raftera Ljuba Radovića i sedam članova posade bačena šok bomba, postavlja se pitanje da li je bacanje bombi na kolege način za rješavanje problema i šta će država da uradi kako bi preduprijedila ovakve opasne incidente na Tari.
Splavaranje Tarom Ljuba Radovića iz Plužina i njegove prijatelje moglo je da se okonča tragedijom. Naime, iz još neutvrđenih motiva na njihov čamac je bačena šok-bomba iz plovila u kome je bilo 10 raftera iz Republike Srpske.
Teže posljedice su izbjegnute nakon što je jedan od članova crnogorske posade uspio da baci bombu u vodu.
Eksplozivna naprava je, kako piše list "Dan", izazvala jaku detonaciju, a potom i uznemirenje učesnika raftinga, čak i onih koji su bili nizvodno 300 metara.
Rafteri iz Foče nijesu bili raspoloženi za priču pa su neki manje, a neki više grubo odbili da odgovore na naša pitanja šta oni misle o incidentu i da li je to način da se rješavaju nesuglasice među rafterima na Tari.
Jedini koji je pristao na razgovor bio je Željko Milutinović iz rafting centra Drina Tara.
"Vjerujte mi da ništa o tome ne mogu reći jer nemam tačne informacije. Baš maloprije sam tek čuo o tome nešto onako površno i ne bih da se upuštam u neku diskusiju o tome, nipošto. Jedino mogu da se ogradim da se to nije desilo u mom klubu, ali više o tome ne znam ni ko, ni kome, ni kako".
Policija istražuje ko je bacio šok bombu na čamac kojim je upravljao Radović.
Sve do kasno u nedelju uveče u prostorijama odjeljenja bezbjednosti u Plužinama trajalo je saslušanje deset stranih državljana koje su policajci priveli nakon incidenta.
Nesiglasice između raftera RS i CG
Dragutin Grgur iz rafting kluba Soko iz Podgorice upozorava da je posljednji incident još jedna opomena nadležnim državnim organima da je krajenje vrijeme da se ozbiljno pozabave pitanjem bezbjednosti raftinga na Tari.
"Pitanje je kako su oni donijeli to na vodu. Znači, kako je to (bomba) uopšte prošlo na vodu? Da li neko vrši njihovu kontrolu? Da li je uopšte sigurno više ići na rafting? Kada ovo pročita u štampi i na internet portalima onaj turista koji je došao na crnogorsko primorje zapitaće se da li da ide na rafting i vodi svoju porodicu", kaže on.
Incident neće otjerati samo turiste sa Tare nego i one koji se profesionalno bave raftingom kao i ljubitelje ekstremnih sportova, upozorava Grgur.
"Iz godine u godinu mi od jedne sjajne turističke destinacije pravimo ne samo bojno polje nego pravimo, najmanje rečeno vašarište. To iz godine u godinu sve više liči na neku pijacu", kaže on.
Rafting na Tari, bez datuma
Višegodišnji vapaj raftera ali i tragedije na Tari prenuli su i državu da konačno krene u regulisanje bezbjednosnih standarda za rafting u Crnoj Gori.
Vlada je 30. juna utvrdila Predlog zakona o raftingu. Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić u izjavi za RSE žali zbog incidenta i ne očekuje da će on dovesti do smanjenja broja turista koji pohode Taru.
"Cijenim da ćemo ovim zakonom predvidjeti i preduprijediti ovakve situacije, da će biti mnogo više kontrole i da se ovakve stvari više neće dešavati. Svi koji ubuduće, nakon usvajanja zakona budu željeli da se bave raftingom moraće da budu ne samo prijavljeni kao neko ko obavlja privrednu djelatnost, a njihovi splavovi registrovani, nego i sa druge strane obaveze su brojne - za lokalnu samoupravu da uredi rafting ture i odredi mjesta sa kojih će se ta djelatnost obavljati. Nakon usvajanja zakona ovakvih i slilčnih incidenata više neće biti ", istakao je ministar.
Na pitanje kakav će biti status raftera iz Republike Srpske koji dovode goste na rafting Tarom, Sekulić odgovara:
"Na rafting u rafting zonama koje će biti posebno obilježene u crnogorskom dijelu moći će da budu samo oni koji su registrovani po zakonu Crne Gore. Ukoliko žele da se bave ovom djelatnošću u prostorima Crne Gore tih zakonskih obaveza moraće da se pridržavaju i rafteri iz RS i sa svih drugih prostora.
Inače, ozbiljniji problemi i nesuglasice između raftera iz RS sa kolegama iz Crne Gore ali i crnogorskom državom počeli su u maju kada je više desetina raftera iz Foče u nekoliko navrata blokiralo magistralni put od tog grada ka Nikšiću, preko Šćepan Polja, iskazujući nezadovljstvo zbog pooštrenog režima prelaska crnogorske granice. Rafteri iz RS negoduju zbog novog načina prijavljivanja gostiju na granici kod Šćepan Polja jer su u povratku sa Tare bili obavezni da pograničnim organima pojedinačno prijave izlazak gostiju iz Crne Gore."
Ne ulazeći u motive incidenta koji se dogodio u nedjelju uveče u kojem je, kako prenose mediji u Podgorici, na čamac crnogorskog raftera Ljuba Radovića i sedam članova posade bačena šok bomba, postavlja se pitanje da li je bacanje bombi na kolege način za rješavanje problema i šta će država da uradi kako bi preduprijedila ovakve opasne incidente na Tari.
Splavaranje Tarom Ljuba Radovića iz Plužina i njegove prijatelje moglo je da se okonča tragedijom. Naime, iz još neutvrđenih motiva na njihov čamac je bačena šok-bomba iz plovila u kome je bilo 10 raftera iz Republike Srpske.
Teže posljedice su izbjegnute nakon što je jedan od članova crnogorske posade uspio da baci bombu u vodu.
Eksplozivna naprava je, kako piše list "Dan", izazvala jaku detonaciju, a potom i uznemirenje učesnika raftinga, čak i onih koji su bili nizvodno 300 metara.
Rafteri iz Foče nijesu bili raspoloženi za priču pa su neki manje, a neki više grubo odbili da odgovore na naša pitanja šta oni misle o incidentu i da li je to način da se rješavaju nesuglasice među rafterima na Tari.
Jedini koji je pristao na razgovor bio je Željko Milutinović iz rafting centra Drina Tara.
"Vjerujte mi da ništa o tome ne mogu reći jer nemam tačne informacije. Baš maloprije sam tek čuo o tome nešto onako površno i ne bih da se upuštam u neku diskusiju o tome, nipošto. Jedino mogu da se ogradim da se to nije desilo u mom klubu, ali više o tome ne znam ni ko, ni kome, ni kako".
Policija istražuje ko je bacio šok bombu na čamac kojim je upravljao Radović.
Sve do kasno u nedelju uveče u prostorijama odjeljenja bezbjednosti u Plužinama trajalo je saslušanje deset stranih državljana koje su policajci priveli nakon incidenta.
Nesiglasice između raftera RS i CG
Dragutin Grgur iz rafting kluba Soko iz Podgorice upozorava da je posljednji incident još jedna opomena nadležnim državnim organima da je krajenje vrijeme da se ozbiljno pozabave pitanjem bezbjednosti raftinga na Tari.
"Pitanje je kako su oni donijeli to na vodu. Znači, kako je to (bomba) uopšte prošlo na vodu? Da li neko vrši njihovu kontrolu? Da li je uopšte sigurno više ići na rafting? Kada ovo pročita u štampi i na internet portalima onaj turista koji je došao na crnogorsko primorje zapitaće se da li da ide na rafting i vodi svoju porodicu", kaže on.
Incident neće otjerati samo turiste sa Tare nego i one koji se profesionalno bave raftingom kao i ljubitelje ekstremnih sportova, upozorava Grgur.
"Iz godine u godinu mi od jedne sjajne turističke destinacije pravimo ne samo bojno polje nego pravimo, najmanje rečeno vašarište. To iz godine u godinu sve više liči na neku pijacu", kaže on.
Vlada je 30. juna utvrdila Predlog zakona o raftingu. Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić u izjavi za RSE žali zbog incidenta i ne očekuje da će on dovesti do smanjenja broja turista koji pohode Taru.
"Cijenim da ćemo ovim zakonom predvidjeti i preduprijediti ovakve situacije, da će biti mnogo više kontrole i da se ovakve stvari više neće dešavati. Svi koji ubuduće, nakon usvajanja zakona budu željeli da se bave raftingom moraće da budu ne samo prijavljeni kao neko ko obavlja privrednu djelatnost, a njihovi splavovi registrovani, nego i sa druge strane obaveze su brojne - za lokalnu samoupravu da uredi rafting ture i odredi mjesta sa kojih će se ta djelatnost obavljati. Nakon usvajanja zakona ovakvih i slilčnih incidenata više neće biti ", istakao je ministar.
Na pitanje kakav će biti status raftera iz Republike Srpske koji dovode goste na rafting Tarom, Sekulić odgovara:
"Na rafting u rafting zonama koje će biti posebno obilježene u crnogorskom dijelu moći će da budu samo oni koji su registrovani po zakonu Crne Gore. Ukoliko žele da se bave ovom djelatnošću u prostorima Crne Gore tih zakonskih obaveza moraće da se pridržavaju i rafteri iz RS i sa svih drugih prostora.
Inače, ozbiljniji problemi i nesuglasice između raftera iz RS sa kolegama iz Crne Gore ali i crnogorskom državom počeli su u maju kada je više desetina raftera iz Foče u nekoliko navrata blokiralo magistralni put od tog grada ka Nikšiću, preko Šćepan Polja, iskazujući nezadovljstvo zbog pooštrenog režima prelaska crnogorske granice. Rafteri iz RS negoduju zbog novog načina prijavljivanja gostiju na granici kod Šćepan Polja jer su u povratku sa Tare bili obavezni da pograničnim organima pojedinačno prijave izlazak gostiju iz Crne Gore."
