Treba izvršiti reviziju rada Specijalnog tužilaštva, utvrditi odgovornost i ponovo otvoriti predmete koji su zatvoreni zbog političkog pritiska, poručili su iz MANS, nevladine organizacije koja se bavi istraživanjem korupcije, nakon razrešenja sa funkcije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Budući sastav Specijalnog tužilaštva, prema ocjeni Vanje Ćalović Marković izvršne direktorice MANS-a, ima zadatak da obnovi sve predmete visoke korupcije koji nisu do kraja procesuirani i da napravi reviziju postupanja Specijalnog tužilaštva na čijem je čelu bio Katnić.
Katnić je razriješen funkcije odlukom Tužilačkog savjeta 17. februara nakon što je konstatovano da je ispunio jedan od uslova za penzionisanje.
Naime, poslednjih šest godina, koliko je Katnić bio na čelu Specijalnog tužilaštva gotovo sve tužbe i prijave nevladinih organizacija i političkih partija protiv aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njemu bliskih osoba, Specijalno tužilaštvo je odbacilo.
Ćalović Marković za Radio Slobodna Evropa kaže da treba provjeriti šta se dešava sa predmetima u kojima je postupao Katnić ali i specijalni tužioci koji su bili pod njegovom kontrolom:
"Mi znamo recimo da je Katnić lično odbacio krivičnu prijavu vezanu za sticanje prvog miliona od strane Mila Đukanovića, ali i brojne krivične prijave vezane za vrh prethodne vlasti. Za ljude povezane sa organizovanim kriminalom su radili drugi tužioci".
Ćalović Marković dodaje da je potrebno provjeriti i kako su nastale greške tužilaca u postupanju.
"Treba utvrditi da li su te greške u postupanju tužilaca bile namjerne ili slučajne. Ako su bile slučajne onda ti tužioci više ne mogu da rade tako ozbiljan posao, a ako su bile namjerne onda bi oni morali da budu procesuirani", kaže Ćalović Marković.
Ona očekuje da provjera postupanja specijalnih tužilaca bude urađena od strane v.d. Vrhovnog državnog tužioca i budućeg Glavnog specijalnog tužioca koji će tek biti izabran na konkursu.
Tužilaštvo bilo blago prema Đukanoviću
Milivoje Katnić je na poziciji Glavnog specijalnog tužioca od 2015. godine i vrijeme njegovog mandata su obilježile presude za zloupotrebu službenog položaja protiv Svetozara Marovića visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) dok je ta partija bila na vlasti, više predsjednika opština i javnih funkcionera koji su pripadali DPS-u. Ipak, Marović je uspio da pobjegne u Srbiju i do danas je nedostupan crnogorskom pravosuđu.
Katnićevo tužilaštvo je procesuiralo i više funkcionera prosrpskog Demokratskog fronta među kojima je najpoznatiji "državni udar" iz 2016. godine u kome su optuženi Andrija Mandić i Milan Knežević, a za pranje novca je bio optužen Nebojša Medojević.
Svi optuženi u slučaju "državni udar" su prvostepeno osuđeni, a Apelacioni sud je ukinuo tu presudu i vratio suđenje na početak.
Zbog tog slučaja, Demokratski front je zahtijevao Katnićevu smjenu, na čemu su dodatno insistirali nakon osvajanja vlasti sa Demokratama i Građanskim pokretom URA u avgustu 2020. godine.
Ipak, glavne optužbe na račun Katnića bile su zbog odbacivanja brojnih krivičnih prijava protiv funkcionera DPS-a, Đukanovića i njemu bliskih osoba.
Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković smatra da buduće Specijalno tužilaštvo treba da pokaže da li će promijeniti praksu prema najvišim funkcionerima u državi, a prije svega prema Đukanoviću:
"Imamo nedavni slučaj 'Pandora papiri'. Katnić je u istrazi namjeravao da suštinski uradi sve da taj predmet zataška. Eto testa za novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva i sljedećeg Specijalnog tužioca, da vidimo da li su spremni da saznaju gdje se nalazi imovina Mila Đukanovića i onih ljudi koji su godinama imali korist od korupcije koja je poharala ovu državu".
U fioci i Deripaska i Pandora
MANS je objavio početkom oktobra prošle godine, na osnovu međunarodne istrage, dio Pandora papira u kojima je navedeno da su predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili skrivene ugovore o upravljanju njihovom imovinom pod pokrićem povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.
Ipak, sve je ostalo na saslušanju Blaža Đukanovića u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu građanina. Od Mila Đukanovića Katnić je tražio pisano izjašnjenje u kojem je Đukanović odbacio navode da je poslovao preko povezanih kompanija.
Osim ove afere, bez sudskog epiloga je ostao niz drugih slučajeva i krivičnih prijava koje su podnijete Specijalnom tužilaštvu. Mnogi od tih slučajeva su ostali na nivou predistražnih ili istražnih radnji, a dio krivičnih prijava je odbačen.
Prijave protiv sporne privatizacije nedavno ugašenog Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i prodaje kompanije ruskom oligarhu Olegu Deripaski ostale su u fioci Specijalnog tužilaštva.
Sličan je i epilog palih garancija prema kojima država Crna Gora isplatila 102 miliona eura za izlazak iz KAP-a ruskog investitora.
Mađarska OTP i ruska VT banka aktivirale su 2013. godine garancije crnogorske Vlade date za kredit KAP, vrijedne 102 miliona eura. Tadašanja Vlada DPS-a je 2010. godine dala garancije KAP-u za 132 miliona eura, koliko ja fabrika aluminijuma pozajmila od tri kreditora. Specijalno tužilaštvo i dalje prikuplja dokumentaciju u ovom slučaju.
Afera privatizacije "Telekoma", je okončana optužnicom protiv dvojice učesnika u privatizaciji, Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića.
Tadašnja državna telekomunikaciona kompanija "Telekom" prodata je Mađar telekomu 2004. godine. Međutim, američki istražni organi utvrdili su da je tom prilikom sa više od sedam miliona eura podmićena minimum dva crnogorska funkcionera kao i advokatica, Ana Đukanović, sestra aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića. Protiv nje je Specijalno tužilaštvo odbacilo prijavu, konstatujući da nema sumnje da je izvršila krivično djelo.
Specijalno državno tužilaštvo je 2016. godine pokrenulo istragu protiv šest nekadašnjih funkcionera Elektroprivrede (EPCG) (dvoje iz Italije i troje iz Crne Gore) zbog sumnje da su sklapanjem spornih ugovora o konsultantskim uslugama za EPCG oštetili tu kompaniju za više miliona eura. Taj slučaj još nije dobio epilog.
Specijalno državno tužilaštvo i dalje ispituje da li je država oštećena tokom prodaje nekadašnjeg državnog Hotelsko-turističko preduzeća "Boka" biznismenu Draganu Brkoviću, bliskom prijatelju crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.
Privatizacija je obavljena prije 14 godina, kada je za skoro 60 odsto akcija Brković trebalo da plati 22 miliona eura uz obavezu da investira još 50 miliona eura. Sumnja se da je država u ovom poslu oštećena za oko 50 miliona eura.
Odakle početi?
Vanja Ćalović Marković ukazuje i na druge slučajeve koji su izazvali štetu po državni budžet, a ujedno doprinijeli bogaćenju javnih funkcionera.
"Imamo toliko slučajeva koji su bili zasnovani na konkretnim dokazima, teško je izabrati prioritetne. Za mene bi prioritet bili slučajevi koji bi donijeli najveću korist građanima u smislu vraćanja i oduzimanja imovine koja je uzeta iz budžeta, a to znači slučajevi korupcije na najvišem nivou", kaže Ćalović Marković.
Ističe da u tužilaštvu postoji mnogo dokumenata i podataka na osnovu kojih mogu da djeluju:
"Ključno je da li će se i ko će pokrenuti reviziju. Neka u tužilaštvu vide koja je procedura. Ali suštinski svi znamo da moramo vidjeti šta je sa svim tim slučajevima".
Vlada i optuženi zadovoljni razrješenjem Katnića
Predstavnici Vlade, na čelu sa premijerom Krivokapićem i vicepremijerom Dritanom Abazovićem, pozdravili su odluku Tužilačkog savjeta o penzionisanju Milivoja Katnića za koga su ocijenili da je bio u funkciji prethodne vlasti na čelu sa DPS-om.
Sličan stav je iznio i biznismen Duško Knežević, koji je u bjekstvu od 2019. godine, protiv koga je Katnićevo tužilaštvo podiglo najmanje sedam optužnica u kojima ga tereti za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i malverzacije kojima je budžet oštećen za više stotina miliona eura. Knežević je u saopštenju optužio Katnića da je bio u službi Mila Đukanovića.
Katniću se na saradnji i razvoju Specijalnog tužilaštva zahvalio bivši premijer Duško Marković.
Uz to, kontroverze prate i način razrešenja Katnića i još devet tužilaca koji su penzionisani. Dio tužilaca ali i stručne javnosti smatra da je ovim odlukama, Tužilački savjet prekršio Ustav Crne Gore i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
I sam Katnić je pokušao da ospori stav savjeta da je stekao uslov za penzionisanje.