Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta (DF) saopštio je 25. februara da neće 3. marta zakazati sjednicu na kojoj treba da se raspravlja o novom predsjednku parlamenta.
Sazivanje sjednice za 3.mart zatražila je opozicija na čelu sa Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića i poslanici Građanskog pokreta URA, iz dosadašnje parlamentarne većine.
Zahtjev dolazi u trenutku pregovora Građanskog pokreta URA o formiranju manjinske Vlade, koju treba da u podrži Đukanovićev DPS. To je naišlo na oštre reakcije Demokratskog fronta (DF) i Demokrata, sa kojima je URA nakon izbora u avgustu 2020. godine formirala vlast, a Đukanovićevu DPS poslije tri decenije poslala u opoziciju.
"Da obavijestim međunarodnu i domaću javnost, da neću zakazati sjednicu Skupštine Crne Gore, zbog toga što se nijesu stekli politički uslovi", naveo je Bulajić, koji funkciju šefa parlamenta obavlja od smjene Alekse Bečića, lidera Demokrata 7. februara.
Smjeni Bečića je prethodio pad Vlade, što je epilog višemjesečne krize u parlamentarnoj većini, koja je eskalirala nakon što je Građanski pokret URA, zbog blokade evropskih integracija, uz podršku opozicije na čelu sa DPS smijenila Vladu 4. februara, a Bečića tri dana kasnije.
Činjenicu da je URA smijenila Bečića sa Đukanovićevim DPS-om, kod njenih dotadašnjih političkih saveznika u prosrpskom DF-u i Demokratama ocijenjena je kao "promjena strane", izdaja i otvaranje vrata za povratak Đukanovićeve partije na vlast.
Bulajić smatra da bi odluka o zakazivanju sjednice Skupštine značila ugrožavanje demokratskih vrijednosti i izborne volje građana:
"Ne želim da svojom odlukom dam i najmanji doprinos ugrožavanju temeljnih demokratskih vrijednosti i Ustava Crne Gore, kojim je definisano da ne postoji mogućnost uspostavljanja, niti priznavanja vlasti, koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana. To znači da do zakazivanja sjednice Skupštine Crne Gore, na kojoj bi se našao zahtjev koji bi označavao prekrajanje izborne volje od 30.08.2020., ne može doći", saopštio je Bulajić.
Nakon što je Bulajić odbio da zakaže sjednicu iz Pokreta URA je poručeno da bi pokušaj blokade rada parlamenta "imao elemente ustavnog puča".
“Siguran sam da kolega Bulajić neće sebi dozvoliti da uđe u grubo kršenje Ustava Crne Gore. Tri petine poslanika, odnosno 49 Skupštine Crne Gore, traži zasijedanje tako da Bulajiću ne ostaje prostor da tumači da li postoji većina koja traži održavanje sjednice”, kazao je izvršni direktor URA Zoran Mikić za portal Televizije Crne Gore.
Po Ustavu Crne Gore redovno zasijedanje Skupštine počinje prvog radnog dana u martu.
Bulajić, pak smatra da je vrijeme za dijalog unutar dosadašnje parlamentarne većine, a ukoliko takav dogovor izostane, navodi, spreman je da zakaže sjednicu Skupštine na kojoj bi se dogovorio datum vanrednih parlamentarnih izbora i birala Vlada, koja bi pripremila te izbore.
"Odluka Bulajića, da neće zakazivati sjednice Skupštine sve dok se predmet odlučivanja ne svidi njemu i političkoj grupaciji koju predstavlja, direktno je i najgrublje kršenje svake ideje demokratije, ustavnosti, prava i pravila, pa i konstruktivnog rješavanja političke krize", smatara zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije Borislav Banović.
On smatra da se ne smije se voljom jednog čovjeka "praktično ukinuti" najviši državni organ:
“Namjera Bulajića da iznutra blokira Skupštinu, a njegovih kolega spolja, kako bi branio neku zamišljenu većinu i 'narodnu volju', koja nikad nije ni postojala, čin su ugrožavanja ustavnog sistema”, rekao je Banović.
Zbog najave mogućeg formiranja manjinske vlade, koju je predložio lider GP URA Dritan Abazović aktivisti prosrpskog Demokratskog fronta blokirali su 24. februara, 17 saobraćajnica u petnaest gradova Crne Gore.
Predstavnici prosrpskog Demokratskog fronta i Demokrata nijesu se odazvali pozicu predsjednika Đukanovića, koji je 25.februara otpočeo konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih političkih partija o novom mandataru za sastav Vlade.
Iz te dvije partije su saopštili da neće prisustvovati konsultacijama jer se privode kraju dogovori dijela aktuelne parlamentarne većine sa Đukanovićevim DPS-om, koji, kako su ocijenili, imaju za cilj prekrajanje izborne volje građana.
Ustav propisuje da Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade. Nakon konsultacija, taj mandat se daje onome ko obezbijedi podršku 41 od ukupno 81 poslanika u Skupštini.
