Skupština Crne Gore je usvojila zaključke koje je predložila vladajuća koalicija, a kojima je verifikovala vladinu odluku da preuzme 22 miliona eura duga podgoričkog Kombinata aluminijuma prema Deutsche banci koje je napravio ruski investitor, koji trenutno gazduje KAP-om,
To predstavlja samo dio od ukupno 170 miliona eura duga koji će, sasvim je izvjesno, otplaćivati građani Crne Gore.
Dug za koji je KAP-u garantovala Vlada, Crna Gora ne treba da plati", rekao je predsjednik opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević tokom parlamentarne rasprave o podgoričkom Kombinatu aluminijuma, sazvane da bi se obezbijedila parlamentarna verifikacija vladine politike prema najvećem preduzeću u Crnoj Gori čije posljedice, prema pojedinim ocjenama poslanika opozicije, ali i dijela vlasti, mogu ozbiljno ugroziti ekonomsku stabilnost Crne Gore.
Tokom diskusije koja je prethodila konačnom usvajanju zaključaka vladajuće koalicije, Medojević je rekao da dugovi KAP-a koje je preuzela država predstavljaju klasičan primjer nepoštenih dugova, odnosno da bi država trebalo da uđe u pravnu borbu.
"Imate međunarodnu doktrinu, imate međunarodnu praksu, imate i konkretne slučajeve koji su presuđeni u korist država u kojima su despotski režimi sklapali takve vrste kreditnih aranžmana za nelegitimne ciljeve. Nelegitmni cilj može biti korupcija visokih državnih funkcionera, takođe može biti nenamjensko trošenje novca. Naš prijedlog je da skupština formira revizionu komisiju sastavljenu od predstavnika Parlamenta, Vlade, Državne revizorske institucije i renomiranih svjetskih eksperata koji već imaju čitav niz uspješnih slučajeva gdje su branili države od nepoštenih dugova", naveo je Medojević.
Medojević je optužio Vladu da je 2005., prodajući KAP ruskom oligarhu Olegu Deripaski, ušla u aranžman sa kompanijom koja ustvari pripada glavešinama ruske mafije, izvjesnoj braći Černoj, a da je cjelokupan posao zapravo rezultat tajnih dogovora koji su se odvijali uporedo sa javno prezentovanim privatizacionim procesom, odnosno da predstavlja slučaj korupcije na najvišem nivou.
Tu se, po Medojeviću, nalazi argumentacija koju bi država trebalo da upotrijebi radi osporavanja dugova u sudskom procesu, a koji bi trebalo sama da pokrene prije Rusa koji su preko svog predstavnika već najavili da će, u slučaju da ih Vlada potjera uz nadoknadu od jednog eura, tražiti obeštećenje.
Nije evropska praksa
Ministar finansija Milorad Katnić je Medojevićev prijedlog odbacio kao opasan za državu:
"To su međunarodne obaveze koje je država poptisala i ne postoje osim države koje su već bankrotirale ili su bile na ivici ili u građanskim ratovima i koje su pribjegle tim pravnim instrumentima. Poznata mi je i teorija i praksa otpisivanja i poništavanja dugova, ali to nije bila praksa ni za jednu demokratsku državu, a pogotovo u novijoj istoriji ni za jednu evropsku državu."
Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48,5 miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, koji se obavezao i na dodatne investicije.
Međutim, umjesto da donese nove tehnologije, znanje, korporativnu kulturu i svjež kapital, ruski investitor je samo koristio subvencije za struju vrijedne desetine miliona eura, ali i ostale povlastice koje mu je obezbjeđivala Vlada koja mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih, a sumnja se i da je cio aranžman osmišljen samo da bi ruski investitor, zajedno sa pojedinim moćnicima iz Crne Gore, isisavao novac građana, a sada je već izvjesno da će morati da otplaćuju i 170 miliona eura kredita koje je u ime KAP-a podigao ruski investitor.
Crnogorski parlament je zaključcima u srijedu Vladi obezbijedio pokriće za odluke koje su KAP, ali i državu i građane, doveli u tešku situaciju.
Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović je podsjetio na ranije stavove vlasti u vezi blagovremenog uključivanja parlamenta u odlučivanje o KAP-u:
"Dvadesetog oktobra 2009. godine na pitanje da li bi o ugovoru trebalo da raspravlja Skupština Crne Gore Đukanović je kazao da svako treba da obavlja svoj posao a i citiraću ga: 'Nije dobro ukoliko parlament preuzima odgovornost za vladine poslove ili možda sjutra za suđenje. Parlament treba da radi svoj dio posla a Vlada je dobila mandat i preuzela odgovornost za svoj dio posla i vrši ga ne prizivajući druge u pomoć', kazao je tada Đukanović."
Predsjednik opozicione Nove srpske demokratije Andrija Mandić je rekao da je "problem što je neko uzeo novac da bi sklopio ovakav privatizacioni ugovor". Mandić, koji je podsjetio da je ruski investitor, uz tvrdnju da je prevaren, prije ugovora o poravnanju kojim je Vlada pristala da bude žirant KAP-u za zaduženje od 132 (sa kamatama 170) miliona eura, podnio tužbu vrijednu 300 miliona eura protiv Crne Gore.
"Optužbe za korupciju prije svega upućujem na adresu bivšeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i šefa diplomatije Milana Roćena", rekao je Mandić koji nije prihvatio argumentaciju vlasti da je Vlada za kredite garantovala zbog velikog značaja KAP-a za domaću ekonomiju.
"Mislim da je značajno da građani Crne Gore znaju da su te obaveze preuzete ne zbog toga nego zbog jednog lošeg ugovora koji je potpisan 2005. godine . Isto se gubio spor pred sudom u Frankfurtu i vi ste bili prisiljeni da preuzimate te obaveze a mi, ako želimo da raskinemo ovaj ugovor, možemo jednostavno da ga raskinemo ako dokažemo korupciju koja je postojala 2005. godine. Svaki ugovor potpisan korupcijom je ništavan", zaključio je Mandić.
To predstavlja samo dio od ukupno 170 miliona eura duga koji će, sasvim je izvjesno, otplaćivati građani Crne Gore.
Dug za koji je KAP-u garantovala Vlada, Crna Gora ne treba da plati", rekao je predsjednik opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević tokom parlamentarne rasprave o podgoričkom Kombinatu aluminijuma, sazvane da bi se obezbijedila parlamentarna verifikacija vladine politike prema najvećem preduzeću u Crnoj Gori čije posljedice, prema pojedinim ocjenama poslanika opozicije, ali i dijela vlasti, mogu ozbiljno ugroziti ekonomsku stabilnost Crne Gore.
Tokom diskusije koja je prethodila konačnom usvajanju zaključaka vladajuće koalicije, Medojević je rekao da dugovi KAP-a koje je preuzela država predstavljaju klasičan primjer nepoštenih dugova, odnosno da bi država trebalo da uđe u pravnu borbu.
"Imate međunarodnu doktrinu, imate međunarodnu praksu, imate i konkretne slučajeve koji su presuđeni u korist država u kojima su despotski režimi sklapali takve vrste kreditnih aranžmana za nelegitimne ciljeve. Nelegitmni cilj može biti korupcija visokih državnih funkcionera, takođe može biti nenamjensko trošenje novca. Naš prijedlog je da skupština formira revizionu komisiju sastavljenu od predstavnika Parlamenta, Vlade, Državne revizorske institucije i renomiranih svjetskih eksperata koji već imaju čitav niz uspješnih slučajeva gdje su branili države od nepoštenih dugova", naveo je Medojević.
Medojević je optužio Vladu da je 2005., prodajući KAP ruskom oligarhu Olegu Deripaski, ušla u aranžman sa kompanijom koja ustvari pripada glavešinama ruske mafije, izvjesnoj braći Černoj, a da je cjelokupan posao zapravo rezultat tajnih dogovora koji su se odvijali uporedo sa javno prezentovanim privatizacionim procesom, odnosno da predstavlja slučaj korupcije na najvišem nivou.
Tu se, po Medojeviću, nalazi argumentacija koju bi država trebalo da upotrijebi radi osporavanja dugova u sudskom procesu, a koji bi trebalo sama da pokrene prije Rusa koji su preko svog predstavnika već najavili da će, u slučaju da ih Vlada potjera uz nadoknadu od jednog eura, tražiti obeštećenje.
Nije evropska praksa
Ministar finansija Milorad Katnić je Medojevićev prijedlog odbacio kao opasan za državu:
"To su međunarodne obaveze koje je država poptisala i ne postoje osim države koje su već bankrotirale ili su bile na ivici ili u građanskim ratovima i koje su pribjegle tim pravnim instrumentima. Poznata mi je i teorija i praksa otpisivanja i poništavanja dugova, ali to nije bila praksa ni za jednu demokratsku državu, a pogotovo u novijoj istoriji ni za jednu evropsku državu."
Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48,5 miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski, koji se obavezao i na dodatne investicije.
Međutim, umjesto da donese nove tehnologije, znanje, korporativnu kulturu i svjež kapital, ruski investitor je samo koristio subvencije za struju vrijedne desetine miliona eura, ali i ostale povlastice koje mu je obezbjeđivala Vlada koja mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih, a sumnja se i da je cio aranžman osmišljen samo da bi ruski investitor, zajedno sa pojedinim moćnicima iz Crne Gore, isisavao novac građana, a sada je već izvjesno da će morati da otplaćuju i 170 miliona eura kredita koje je u ime KAP-a podigao ruski investitor.
Crnogorski parlament je zaključcima u srijedu Vladi obezbijedio pokriće za odluke koje su KAP, ali i državu i građane, doveli u tešku situaciju.
Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović je podsjetio na ranije stavove vlasti u vezi blagovremenog uključivanja parlamenta u odlučivanje o KAP-u:
"Dvadesetog oktobra 2009. godine na pitanje da li bi o ugovoru trebalo da raspravlja Skupština Crne Gore Đukanović je kazao da svako treba da obavlja svoj posao a i citiraću ga: 'Nije dobro ukoliko parlament preuzima odgovornost za vladine poslove ili možda sjutra za suđenje. Parlament treba da radi svoj dio posla a Vlada je dobila mandat i preuzela odgovornost za svoj dio posla i vrši ga ne prizivajući druge u pomoć', kazao je tada Đukanović."
Predsjednik opozicione Nove srpske demokratije Andrija Mandić je rekao da je "problem što je neko uzeo novac da bi sklopio ovakav privatizacioni ugovor". Mandić, koji je podsjetio da je ruski investitor, uz tvrdnju da je prevaren, prije ugovora o poravnanju kojim je Vlada pristala da bude žirant KAP-u za zaduženje od 132 (sa kamatama 170) miliona eura, podnio tužbu vrijednu 300 miliona eura protiv Crne Gore.
"Optužbe za korupciju prije svega upućujem na adresu bivšeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i šefa diplomatije Milana Roćena", rekao je Mandić koji nije prihvatio argumentaciju vlasti da je Vlada za kredite garantovala zbog velikog značaja KAP-a za domaću ekonomiju.
"Mislim da je značajno da građani Crne Gore znaju da su te obaveze preuzete ne zbog toga nego zbog jednog lošeg ugovora koji je potpisan 2005. godine . Isto se gubio spor pred sudom u Frankfurtu i vi ste bili prisiljeni da preuzimate te obaveze a mi, ako želimo da raskinemo ovaj ugovor, možemo jednostavno da ga raskinemo ako dokažemo korupciju koja je postojala 2005. godine. Svaki ugovor potpisan korupcijom je ništavan", zaključio je Mandić.