Skupština Crne Gore je predložila Ustavnim sudom da se ne bavi Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, ocjenujući da u tom aktu nema neustavnih odredbi.
U obrazloženju koje je parlament proslijedio Ustavnom sudu stoji da poslanici imaju pravo na enormne državne penzije koje se kreću od 700 do 1200 eura i dobijaju po povlašćenim uslovima u odnosu na ostale crnogorske građana na osnovu, kako se kaže, ustavnih sloboda, ali i dužnosti i ovlašćenja koje imaju.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, koji je ovaj zakon ranije okvalifikovao kao zakonsko nepravo, kaže da je odgovor Skupštine skandalozan:
"Takav jedan odgovor je za mene nepravni odgovor jer nema nikakvog protivargumenta kako su inače dok sam ja radio u Ustavnom sudu na desetine i desetine dobijao odgovora đe je on opovrgao i pravnom argumantima, pa da li mi to prihvatimo ili ne to je drugo pitanje. Međutim, ja mislim da je ovo prvi put u praksi, koliko ja pamtim unazad rad Ustavnog suda dvadeset godina, da parlament daje naredbu, to je za mene politička naredba, da oni ne rade taj posao, da uopšte ne razmatraju taj zakon. To je za mene tako."
Ustavni sud je ranije na inicijativu Pokreta za promjene koji jedini nije glasao za zakonsko rješenje po kome poslanici mogu u penziju sa starosnom granicom nižom za deset godina i privilegovanom sistemom obračuma penzija koji ne važi za ostale smrtnike, tražio od parlamenta da pojasni čak devet odrebi zakona, ocjenjujući da bi one mogle biti neustavne.
Jedan od kreatora ovog zakonskog teksta, bivši poslanik Dragan Šoć, međutim, kaže da ga odgovor skupštine nije iznenadio:
"Logično je da stranka u postupku brani svoj predlog i reakcija Skupštine je potpuno u saglasnosti sa svim dosadašnjim reakcijama koje je skupština upućivala Ustavnom sudu povodom predloga i inicijativa za odlučivanje o ustavnosti. I razumije se, Skupština je tu, uslovno rečeno, kažem "uslovno" jer je specifičan postupak pred Ustavnom sudom stranka u sporu i njeno mišljenje ne obavezuje Ustavni sud."
ZA PENZIJE SE PRIJAVILO STOTINJAK FUNKCIONERA
Blagota Mitrić ponavlja da obrazloženje parlamenta ne sadrži pravnu argumantaciju što bi bilo očekivano jer su primjedbe Ustavnog suda vrlo konkretne:
"I samog rješenja o pokretanju postupka evidentno je da je zakon neustavan jer po praksi Ustavnog suda, koji takođe pratim unazad dvadeset godina, u sto posto slučajeva je odlučivano onako kako je odlučivano o rješenju o pokretanju postupka. Jer kada se donese rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti nekog zakona to znači da postoji sasvim dovoljan broj ili nivo argumenata da se taj zakon ukine ili neka odgovarajuća odredba."
Za državne penzije se već prijavilo stotinjak bivših poslanika i funkcionera, a pojedini pravni eksperti su to doživjeli kao namjeru tih ljudi da steknu pravo na penziju prije odluke Ustavnog suda koja bi po njih mogla biti nepovoljna.
Juče ozvaničeni stav skupštine glasi da u tom zakonu nema neustavnih odredbi, ali tim prije čudi izjava Džavida Šabovića, predsjednika parlamentarnog Odbora za ustavna pitanja koji je prije samo par dana u izjavi za naš radio, obrazložući odlaganje rasprave o inicijativi Ustavnog suda, kazao sljedeće:
"Mada smo mi iz Odbora za ustavna pitanje i zakonodavstvo kao, vjerujem i svi poslanici, uglavnom svjesni da ovaj zakon nije baš ustavan jer se baš ne može toliko osloniti na njega i ne možemo kazati da ima jako uporište."
U obrazloženju koje je parlament proslijedio Ustavnom sudu stoji da poslanici imaju pravo na enormne državne penzije koje se kreću od 700 do 1200 eura i dobijaju po povlašćenim uslovima u odnosu na ostale crnogorske građana na osnovu, kako se kaže, ustavnih sloboda, ali i dužnosti i ovlašćenja koje imaju.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić, koji je ovaj zakon ranije okvalifikovao kao zakonsko nepravo, kaže da je odgovor Skupštine skandalozan:
"Takav jedan odgovor je za mene nepravni odgovor jer nema nikakvog protivargumenta kako su inače dok sam ja radio u Ustavnom sudu na desetine i desetine dobijao odgovora đe je on opovrgao i pravnom argumantima, pa da li mi to prihvatimo ili ne to je drugo pitanje. Međutim, ja mislim da je ovo prvi put u praksi, koliko ja pamtim unazad rad Ustavnog suda dvadeset godina, da parlament daje naredbu, to je za mene politička naredba, da oni ne rade taj posao, da uopšte ne razmatraju taj zakon. To je za mene tako."
Ustavni sud je ranije na inicijativu Pokreta za promjene koji jedini nije glasao za zakonsko rješenje po kome poslanici mogu u penziju sa starosnom granicom nižom za deset godina i privilegovanom sistemom obračuma penzija koji ne važi za ostale smrtnike, tražio od parlamenta da pojasni čak devet odrebi zakona, ocjenjujući da bi one mogle biti neustavne.
Jedan od kreatora ovog zakonskog teksta, bivši poslanik Dragan Šoć, međutim, kaže da ga odgovor skupštine nije iznenadio:
"Logično je da stranka u postupku brani svoj predlog i reakcija Skupštine je potpuno u saglasnosti sa svim dosadašnjim reakcijama koje je skupština upućivala Ustavnom sudu povodom predloga i inicijativa za odlučivanje o ustavnosti. I razumije se, Skupština je tu, uslovno rečeno, kažem "uslovno" jer je specifičan postupak pred Ustavnom sudom stranka u sporu i njeno mišljenje ne obavezuje Ustavni sud."
ZA PENZIJE SE PRIJAVILO STOTINJAK FUNKCIONERA
Blagota Mitrić ponavlja da obrazloženje parlamenta ne sadrži pravnu argumantaciju što bi bilo očekivano jer su primjedbe Ustavnog suda vrlo konkretne:
"I samog rješenja o pokretanju postupka evidentno je da je zakon neustavan jer po praksi Ustavnog suda, koji takođe pratim unazad dvadeset godina, u sto posto slučajeva je odlučivano onako kako je odlučivano o rješenju o pokretanju postupka. Jer kada se donese rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti nekog zakona to znači da postoji sasvim dovoljan broj ili nivo argumenata da se taj zakon ukine ili neka odgovarajuća odredba."
Za državne penzije se već prijavilo stotinjak bivših poslanika i funkcionera, a pojedini pravni eksperti su to doživjeli kao namjeru tih ljudi da steknu pravo na penziju prije odluke Ustavnog suda koja bi po njih mogla biti nepovoljna.
Juče ozvaničeni stav skupštine glasi da u tom zakonu nema neustavnih odredbi, ali tim prije čudi izjava Džavida Šabovića, predsjednika parlamentarnog Odbora za ustavna pitanja koji je prije samo par dana u izjavi za naš radio, obrazložući odlaganje rasprave o inicijativi Ustavnog suda, kazao sljedeće:
"Mada smo mi iz Odbora za ustavna pitanje i zakonodavstvo kao, vjerujem i svi poslanici, uglavnom svjesni da ovaj zakon nije baš ustavan jer se baš ne može toliko osloniti na njega i ne možemo kazati da ima jako uporište."
