Skupština Republike Srpske (RS) raspravljala je u utorak o Nacrtu Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete. Za srijedu je zakazan nastavak zasjedanja.
Prema nacrtu, za klevetu su predviđene novčane kazne u iznosima od oko 2.500 do čak 50.000 eura. Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Najviše kazne predviđene su za one koje "javno izlože poruzi ili preziru" lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
Ideju o ponovnoj kriminalizaciji klevete je krajem oktobra prošle godine pokrenuo Milorad Dodik. Na Twitteru je naveo da je od Vlade RS tražio donošenje još dva zakona, o sprečavanju širenja lažnih vijesti te o sprečavanju jezika mržnje.
Reakcija Njemačke
Njemačka s velikom zabrinutošću posmatra napade na slobodu izražavanja i slobodu medija u Republici Srpskoj, navela je 21. marta ambasada ove zemlje u Bosni i Hercegovini.
"Kao pristupni kandidat u Evropsku uniju, BiH, a time i Republika Srpska se obavezala na evropske vrijednosti i zakone. To uključuje slobodu izražavanja i medija", kažu iz ambasade.
Njemačka zahtijeva jasno opredjeljenje svih nivoa vlasti i organa Bosne i Hercegovine za te vrijednosti i zakone, čije poštivanje predstavlja osnovni uslov za pristupanje EU.
Sloboda izražavanja je u Njemačkoj zaštićena Ustavom a prepreke za ograničavanje slobode izražavanja su s pravom izuzetno velike. Njemački sudovi s dobrim razlogom naglašavaju uvijek iznova da se posebno politički čelnici moraju nositi i sa žestokom kritikom, stoji u saopštenju ambasade.
Protiv zakona novinari i strane organizacije
Protiv kriminaliziranja klevete u RS-u su najglasniji novinari. Oni smatraju da su izmjene zakona usmjerene protiv sloboda, te da mogu dovesti do samocenzure.
Iz Vijeća Evrope su u dvije rezolucije naglasili da nije u skladu sa standardima ljudskih prava da kleveta bude u okviru krivičnih zakona. Misija Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) u BiH ranije je pozvala nadležne da odustanu od kriminaliziranja klevete.
Reagovali su i Delegacija EU u BiH ističući da je nacrt zakona protivan međunarodnim preporukama. Iz Ambasade SAD-a u BiH su naveli da represivne vlasti koriste takve zakone na štetu novinara.
BiH je u decembru prošle godine dobila kandidatski status.
Kao uvjet je ostalo da zemlja mora garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
U posljednjem izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode.
"Djelo protiv ugleda i časti" izbačeno je u novembru 2002. godine iz Krivičnog zakona Federacije BiH odlukom Paddyja Ashdowna, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). OHR je, koristeći Bonnske ovlasti, istovremeno u ovom entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Narodna skupština Republike Srpske je ranije, u julu 2001. godine, klevetu prebacila iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Time je BiH prije više od 20 godina postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
Ukoliko Narodna skupština RS-a izglasa nacrt izmjena Krivičnog zakona, biće održana javna ili stručna rasprava. Poslije toga se zakon u formi prijedloga vraća pred zastupnike.
Ako na nekoj od budućih sjednica Narodna skupština RS-a izglasa prijedlog, ide na potvrdu u Vijeće naroda (drugi dom entitetske skupštine), a važećim ga proglašava entitetski predsjednik Milorad Dodik.
