Troškovi brodskog prevoza robe iz glavnih kineskih luka do crnogorske Luke Bar su od novembra poskupili i do 300 odsto, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Jadroagenta Bar, agencije koja je pomorski i špediterski agent.
To je posljedica preusmjeravanja pomorskog saobraćaja iz Sueckog kanala na alternativnu rutu oko Afrike, zbog napada jemenskih pobunjenika Huta na brodove u Crvenom moru, koji su učestali od novembra 2023. godine.
O posljedicama ovih poskupljenja na tržište u Crnoj Gori za sad nema preciznih i sistematizovanih podataka, pokazuje istraživanje RSE.
U Privrednoj komori Crne Gore nemaju podataka, a iz nekoliko velikih trgovačkih kompanija koje uvoze robu iz Kine su kazali da su poskupljenja transporta brodskim kontejnerima povećali njihove maloprodajne cijene pet do deset odsto, a u nekim slučajevima i 100 odsto.
Na upit RSE koliko robe iz Kine stiže u zemlje regiona preko Luke Bar, nadležni iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije su odgovorili da nemaju podatke, dok odgovor iz Srbije nismo dobili.
Upit o posljedicama skupljeg pomorskog tranzita kineskih roba je RSE poslao i Ambasadi Kine u Crnoj Gori, te kineskoj biznis inicijativi "Saradnja između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope", ali je odgovor izostao.
Skuplja vozarina poskupljuje krajnju cijenu roba
Vozarine za kontejnere kojim se doprema roba iz kineskih luka, koje su u novembru koštale 1.400 i 1.800 dolara, narasle su u februaru na 4.150, odnosno 6.150 dolara, dok su rokovi isporuka produženi dvije do tri sedmice, navode u Jadroagentu Bar.
Kina je prva na listi zemalja iz kojih Crna Gora najviše uvozi pomorskim putem, i druga po ukupnom uvozu. Prošle godine je iz te zemlje uvezena roba u vrijednosti oko 425 miliona eura.
Sa prekomorskih tržišta se u Crnu Goru kontejnerima najviše doprema roba široke potrošnje i generalni teret, poput drvene građe, metalnih proizvoda, keramike, namještaja, djelova mašina i vozila, sirovina i proizvoda prehrambene industrije.
Uticaj na potrošačke cijene
Skuplji pomorski transport iz Kine je poskupio nabavne cijene za dobavljače, što neminovno utiče i na krajnju cijenu koju plaćaju potrošači, potvrđeno je za RSE u velikim trgovačkim lancima.
U KIPS-u, kompaniji za građevinski materijal i opremanje domaćinstva, kažu za RSE da su im troškovi po kontejneru povećani duplo, sa 3.500 na oko 7.000 eura, što je uticalo da im se nabavna cijena proizvoda poveća od deset, pa i do 100 odsto.
To će se, kako dodaju, odraziti i na konačnu prodajnu cijenu nekih proizvoda koji će postati preskupi, pa razmišljaju i o opciji da odustanu od od uvoza nekih roba, kao na primjer pločica za kupatila.
Kompanija Cungu & Co, koja prodaje robu široke potrošnje, uključujući i namještaj, narednih dana očekuje prvu isporuku sa Dalekog istoka po novim cijenama prevoza, većim za 70 odsto.
Time će, kako navode za RSE, njihove prodajne cijene uvećati za pet do 10 odsto.
Kažu i da je osim za robu iz Kine, poskupio i transport iz drugih azijskih država, kao što su Indonezija i Vijetnam. Poseban problem im predstavlja rok isporuke koji se sa oko 40 dana povećan na 70-80 dana.
I u nekoliko prodavnica kineske robe u Budvi je za RSE nezvanično potvrđeno da su im cijene od početka godine veće za desetak odsto, ali smatraju da to nije samo posljedica skupljeg transporta iz Kine već i poskupljenja u Crnoj Gori.
Ukoliko se situacija oko Sueckog kanala ne smiri, u pomorskoj i špediterskoj kompaniji Jadroagent Bar očekuju nastavak rasta cijena prekomorskog transporta, što može dovesti i do zastoja, ili čak prekida u lancu snabdjevanja.
Uticaj na globalnu trgovinu
Oko 40 odsto trgovine između Azije i Evrope se odvija morskim putem, a zbog napada Huta na brodove je poslednja dva mjeseca tranzit u Sueckom kanalu smanjen za više od 40 procenata, navodi Konferencija Ujedninjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD) u februarskom izvještaju.
Tako je do februara, umjesto kroz Crveno more, 586 kontejnerskih bodova preusmjerilo plovidbu oko Afrike.
UNCTAD navodi i konkretne primjere: broj specijalizovanih brodova za prevoz automobila koji prolaze Crvenim morem je u decembru opao za više od polovinu u odnosu na isti mjesec godinu ranije, a skoro nijedan brod za prevoz tečnog gasa trenutno ne koristi Suecki kanal, što je uzrokovalo skok cijena gasa.
Suecki kanal je najkraća pomorska ruta između Evrope i Azije, kojim je godišnje prolazilo oko 17.000 svjetskih brodova.
Gotovo sve najveće kontejnerske kompanije sada plove rutom oko Rta Dobre Nade, na jugu Afrike, koja je duža oko 3,5 hiljade nautičkih milja (oko 6.500 km), kaže za RSE Janko Milutin iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
On pojašnjava da to, osim što produžava rokove i cijene isporuke roba, utiče na i na bezbjednost brodskih posada i imovine.
Rizici za pomorce
Područje 12 nautičkih milja od obale Jemena je ratna zona, a čitav Ardenski zaliv i južni dio Crvenog mora su proglašeni zonom visokog rizika, kaže kapetan Janko Milutin.
Četiri trgovačka broda koja su u vlasništvu dvije crnogorske kompanije Barska i Crnogorska plovidba, sa svojih nešto više od stotinu pomoraca, trenutno ne saobraćaju kroz Suecki kanal, podaci su Udruženja pomorskih kapetana.
Međutim, najveći broj od oko 6.000 pomoraca, koliko se procjenjuje da ih ima u Crnoj Gori, plovi na stranim kompanijama. One najčešće zaobilaze opasne zone, ali i dalje ima onih koje ih koriste.
"Zato pomorci imaju pravo da traže iskrcaj s broda ako kompanija uputi brod tim putem, a ako se odluče na taj poduhvat, imaju pravo na dodatne bonuse", podsjeća Milutin.
Svjetski ekonomski forum (SEF) je u februarskom izvještaju naveo da Huti u Jemenu od novembra koriste otmice, balističke rakete i dronove za gađanje međunarodnih brodskih ruta.
Prema podacima Britanske pomorske trgovinske operacije, u regiji su od novembra napadnuta 33 plovila, a 16 ih je doživjelo direktne napade projektilima ili dronovima.
