Pet godina nakon rješavanja spornog diplomatskog spora s Grčkom oko njenog imena, birokratska trzavica ostavila je gotovo jednu četvrtinu stanovništva Sjeverne Makedonije bez pasoša.
Zahvaljujući neuspješnom uvođenju, Ministarstvo unutrašnjih poslova zemlje kaže da je do februara izdato samo 1,3 miliona novih pasoša Sjeverne Makedonije, što je učinilo međunarodna putovanja praktično nemogućim za stotine hiljada građana.
Pored onih koji rutinski moraju da odlaze u inostranstvo zbog posla, zastoj je pogodio hiljade porodica koje se nadaju odmoru van zemlje, pacijente koji traže liječenje u inostranstvu i mlade koji žele da putuju na sportska takmičenja ili učestvuju u studentskim razmjenama.
Pitajtr Branka M., jednog od oko 16.000 licenciranih vozača kamiona u Sjevernoj Makedoniji, dok sjedi kod kuće u Skoplju, čekajući zakazani termin za fotografiju za novi pasoš.
"Moj posao bukvalno zavisi od toga kada ću dobiti pasoš", rekao je Branko, koji je tražio da ne objavimo njegovo prezime.
Čak i uz zvanična obećanja da će ubrzati proces, njegov telefonski poziv sredinom februara u kojem je tražio da ga se ubrza u skladu sa hitnim procedurama koje je najavio ministar saobraćaja Blagoj Bočvarski, dobio je termin za slikanje za pasoš tek u aprilu.
"Ako propustim već dogovorene ture", rekao je Branko, "biću mjesecima bez plate, a možda i bez posla".
U 2019. godini "Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija" promijenila je ime, zbog spora s Grčkom u "Sjeverna Makedonija"
Prema tom dogovoru, Atina zauzvrat odbacuje svoje prigovore na put Skoplja ka Evropskoj uniji, NATO-u i drugim međunarodnim institucijama.
Prespanski sporazum dao je Sjevernoj Makedoniji pet godina od njegove primjene 12. februara 2019. da izvrši relevantne izmjene pasoša, ličnih karata i vozačkih dozvola.
Od tada stvari nisu išle glatko. Suočena sa stalnim kritikama od strane nacionalističke opozicione stranke VMRO-DPMNE, koja rebrendiranje zemlje vidi kao poniženje koje potkopava makedonski identitet i naslijeđe, vlada je počela uvođenje novih dokumenata tek sredinom 2021.
Susjedna Albanija, Kosovo i Srbija još uvijek dopuštaju Makedoncima ulazak sa starim ličnim kartama na neformalnoj osnovi, ali nisu najavili nikakva službena izuzeća, a takva bi prekogranična putovanja mogla biti blokirana bilo kada.
VMRO-DPMNE je optužio vladu da "zlostavlja" građane "iz pukog inata" i pokušao je u parlament uvesti zakon kojim bi se izmijenio zakon o putnim ispravama.
No, vladajuća koalicija se povukla, odbacujući amandmane opozicije i rekavši da bi takav zakonski potez bio neustavan i da bi doveo do neispunjavanja obveza Skoplja iz Prespanskog sporazuma.
Novi privremeni premijer, Talat Xhaferi, izbjegao je direktno komentirati problem i rekao da se Ministarstvo unutrašnjih poslova pod Pancheom Toshkovskim pokušava nositi s njim.
Toshkovski je rekao da još treba zamijeniti oko dvs miliona ličnih dokumenata, te je produžio rok važenja starih ličnih karti i vozačkih dozvola. Dodao je kako mu je cilj povećati obradu i izdavanje pasoša na "oko 75.000 pasoša mjesečno", što je više od prethodnog rezultata vlasti.
Uz duge redove koji su se u januaru formirali ispred policije i drugih mjesta za registraciju, ministar vanjskih poslova Bujar Osmani upozorio je da je rok za februar dio međunarodnog sporazuma i da bi se građani trebali pripremiti za probleme.
"Nastojim biti brutalno iskren", rekao je Osmani, "međutim, primjerenije je da bude tako sada nego kasnije", samo da građani zaglave i "da mi, na neki način, budemo uzrok toga".
Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Mitko Bojmacaliyev rekao je da bi dodavanje od 85.000 novih pasoša ovog mjeseca i oko 300.000 novih obrazaca zahtjeva za izdavanjem pasoša trebalo omogućiti normalno funkcioniranje sistema.
"Ne možete nikamo putovati sa starim pasošima jer nećete moći izaći iz zemlje", upozorio je u februaru. Podsjetio je da "niko nije obećao da će biti donesen bilo kakav zakon o produžetku roka, kako se ne bi stvarao haos ili pomutnja", jer se godinama govorilo da stare putne isprave prestaju vrijediti u februaru.
Ali recite to hiljadama Makedonaca koji svake godine hrle u obližnje zemlje radi sezonskih poslova, a izgleda da su ignorisali upozorenja ili su reagovali prekasno.
Zoran Kočovski, koji je vlasnik agencije koja posreduje u mogućnostima rada u inostranstvu, kaže za RSE da će "svako ko dobije novu putnu ispravu do sredine aprila stići rok za sezonski rad" i da potencijalni poslodavci teško da će čekati one bez njega. On je rekao da oko 15.000-18.000 Makedonaca sezonski radi van zemlje, od čega čak 11.000 samo u Hrvatskoj.
"Ne mogu reći koliko njih ima problema sa pasošima, ali pritužbe su velike i često ih čujemo."
Advokati i pravni stručnjaci ohrabruju građane koji pretrpe finansijsku ili drugu štetu da odštetu traže sudskim putem.
Denis Preshova, docent ustavnog prava na Pravnom fakultetu Iustinianus Primus Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Skoplju, kaže da bi problem mogao efektivno uskratiti ljudima jedno od njihovih ustavnih prava.
Građani koji su nepropisno onemogućeni da ostvare svoje pravo na slobodu kretanja imali bi "puno pravo da podnose tužbu protiv države i traže naknadu materijalne i nematerijalne štete", rekao je on.
"Pitam se ko će biti odgovoran kada država počne da nadoknađuje svu tu štetu građanima- naravno, pod pretpostavkom da o tome odlučuje nezavisno i nepristrasno sudstvo i Ustavni sud- za očajno loše političko, diplomatsko i administrativno upravljanje", rekao je Preshova.
Bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, rođena u Makedoniji, Margarita Tsatsa Nikolovska, kaže da prvi zadatak svakog tužioca u takvoj tužbi mora biti utvrđivanje odgovornosti države. Da bi to uradio, kaže ona, sud bi morao da ispita čitav niz pitanja. "Država je preuzela odgovornost prije pet godina i svakako ima odgovornost" u slučaju obaveza Prespanskog sporazuma, rekla je, "bar organizaciono".
Jedna stanovnica Skoplja, Olgica Trajkovska, podnijela je krivičnu prijavu u avgustu 2023. optužujući bivšeg premijera Zorana Zaeva, koji je u ime Sjeverne Makedonije potpisao Prespanski sporazum, i njegovog bivšeg ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog za "zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja ." U svom podnesku je navela da političari nisu uskladili administrativne dokumente i time materijalno oštetili građanstvo.
U komentarima za RSE bila je otvorenija, optužujući zvaničnike za "pljačku i mučenje". Ona je rekla da je Državno tužilaštvo još uvijek nije obavijestilo ni o kakvim radnjama koje je preduzelo na osnovu njene prijave.
Istek roka od pet godina također je došao u politički izazovnom trenutku za Sjevernu Makedoniju.
Vlada lijevog centra bivšeg premijera Dimitra Kovačevskog povukla se u januaru nakon dvije godine na funkciji kako bi napravila mjesto prelaznoj vladi da organizuje predsjedničke izbore u aprilu i parlamentarne izbore 8. maja.
Strahuje se da bi nedostatak ažuriranih ličnih karata mogao uticati na predstojeće izbore, iako je Ministarstvo unutrašnjih poslova u danima nakon isteka roka najavilo da će takva dokumenta i dalje važiti u zemlji.
Ipak mnogi Makedonci bi se mogli osjećati malo potkradeno nakon što je njihova zemlja bila pod pritiskom da promijeni ime. Uprkos tome što su dogovor iz 2019. Ujedinjeni narodi pozdravili kao "primjer regiji, Evropi i svijetu" zbog njene spremnosti na kompromis i postizanje sporazuma, Sjeverna Makedonija i dalje ostaje izvan Evropske unije.
S pregovorima o pristupanju koji su formalno otvoreni u julu 2022. godine, kandidatura Skoplja za članstvo je zastala, prvenstveno kao rezultat prigovora Bugarske zbog navodne represije nad bugarskom manjinom u Sjevernoj Makedoniji i statusa makedonskog jezika, koji Sofija smatra dijalektom bugarskog.
Trener omladinskih košarkaša Srđan Damjanovski samo želi da njegovi igrači mogu da putuju na turnire u inostranstvo. On kaže da je najveći problem za njegov klub MVP-Skoplje trenutna neizvjesnost da li mogu skupiti dovoljno djece za kampove i turnire.
"Kampovi u junu (2023.) u Grčkoj bili su odlični za djecu. Sada, u aprilu i maju, trebalo je da idemo na turnire u Srbiju", rekao je on za RSE.
Rekao je da su imena, rezervacije i avansna uplata potrebni "skoro svuda". "U ovom trenutku," rekao je Damjanovski, "ne mogu biti siguran ko će imati novi pasoš. Od 100 djece, mogu možda 20 prevesti preko granice."
Napisao Andy Heil na osnovu izvještavanja Sunčice Stojanovske Zoksimovske i Sanje Vašik
Facebook Forum