Domaće kompanije u Sjevernoj Makedoniji čekaju uslove za korištenje novca iz Mađarske. U Vladi smatraju da su oni već "iskomunicirani u javnosti", a opozicija kritikuje da su uslovi tajni. Ugovor sa mađarskom državnom bankom "Exim" nije potpisan, a stručnjaci sumnjaju u tajming. Na isti način, Mađarska je dala kredit Republici Srpskoj 2021. godine.
Privredna komora i Komora Sjeverozapadne Makedonije nemaju detalje o tome na koji način će 250 miliona eura koje je Vlada najavila kao kredit Mađarske raspodijeliti, a biće namijenjeno razvoju poslovanja. Nezvanično, u komorama kažu da još ne znaju kriterijume, niti da li će to biti kredit za preduzeća ili nešto drugo. Čekaju da budu obaviješteni, a zatim odlučuju hoće li se prijaviti.
Skupština je 17. septembra 2024. godine usvojila Zakon o zaduživanju Republike Sjeverne Makedonije kreditom Mađarske izvozno-importne banke, kod koje bi se trebala zadužiti 500 miliona eura. Polovina ovog novca, odnosno 250 miliona eura, biće na raspolaganju za projekte za opštine. Oglas je već raspisan, a sve opštine su za njega dale ponude.
Što se tiče druge polovine novca, u odgovoru koji je Vlada poslala Radiju Slobodna Evropa, navodi se da su uslovi već poznati.
"Naravno da će biti uslova, oni su do sada saopšteni javnosti, a tiču se već najavljenog rasta proizvodnje i rasta zaposlenosti, odnosno, kako je već najavljeno, privrede, očekuje se učešće kompanija sa najmanje isto toliko novca, 250 miliona, čime bi se povećala ili udvostručila proizvodnja i otvorilo najmanje 5.000 novih radnih mjesta, što će uticati na ukupan ekonomski rast Makedonije", navodi se u odgovoru Vlade RSE-u.
Opozicija, s druge strane, smatra da je razlog zašto vlast još nije razradila ni sistem ni način raspodjele novca kompanijama upravo to što je o kreditu pregovarano na brzinu i van institucija.
"Čekamo da vidimo šta je to i kako će se ta sredstva plasirati u privredu. Mi kao poslanici imamo informacija koliko i javnost o tome kako i na koji način će se koristiti ova finansijska sredstva. Ovo je nejasan pristup ozbiljnom iznosu finansijskih sredstava za koje ste dužni državi, dužni ste građanima. Zadužuje se svaki makedonski građanin i svako dijete koje se rodi, a u suštini ne znamo kako i na koji način će ono biti iskorišćeno i za šta", kaže koordinator poslaničke grupe SDSM Oliver Spasovski u sedmičnom intervjuu za RSE.
Ranije je predsednik Privredne komore Branko Azeski izjavio da kompanije nisu zainteresovane ni za šta drugo, osim za dobijanje svježeg kapitala, ali pod za njih prihvatljivim uslovima.
"Kompanije će posegnuti za novcem koji ima nižu kamatu, to je normalno, ali tako ćemo stvoriti samo privremeno rješenje za situaciju. Sve mora ići u paketu, i obezbijediti sredstva za podršku poslovanju, ali i rješavanje svih gorućih problema na koje stalno ukazujemo. Na taj način stvorićemo kvalitetno poslovno okruženje u kojem će država imati regulatornu funkciju, a poslovanje će voditi ravnopravnu konkurenciju na terenu, bez njenog uplitanja", rekao je Azeski (23.07.2024.).
Uslovi pod kojima država dobija kredit od Mađarske su 3,25 odsto godišnje kamate, tri godine grejs perioda i 12 godina otplate kredita.
Mađarski novac preko domaćih poslovnih banaka
Potpisivanje ugovora o osiguranju sredstava iz mađarskog kredita, dijela namijenjenog preduzećima, očekuje se početkom sljedećeg mjeseca, rečeno je za RSE u Vladi. Iako još uvijek nepotpisan, ušao je u usvojeni zakon kao službeni dokument jer je to bio uslov Exim banke u Mađarskoj koja daje kredit. Ona je uslovila Sjevernu Makedoniju da donese zakon, nakon čega će on biti potpisan.
Iako u odgovoru iz Vlade nema puno detalja, navodi se da će se kreditne kuće obratiti poslovnim bankama.
"Očekuje se da će oni biti stavljeni na raspolaganje kompanijama preko Razvojne banke, a potom i preko poslovnih banaka, pod istim uslovima pod kojima je uzet kredit (od Export-Import Bank of Hungary)", stoji u odgovoru Vlade za RSE.
U sporazumu i dalje postoji niz zabranjenih aktivnosti za koje se novac ne bi trebao koristiti, bez obzira da li se radi o opštinama ili preduzećima. Zabranjene su transakcije vezane za pranje novca, finansiranje terorizma, koje su suprotne odredbama mađarskog zakonodavstva EU, finansiranje proizvoda i usluga koje su etički ili moralno neprihvatljive kao što su seksualna pomagala ili medijski proizvodi, eksperimentisanje na životinjama.
Tajming kredita je upitan za strane stručnjake
Daniel Hegedus, viši saradnik u istraživačkom centru za javnu politiku njemačkog Marshall fonda u Berlinu, koji je dugo pratio populizam i demokratsko nazadovanje u srednjoj i istočnoj Evropi, rekao je za RSE da će mađarske elite imati koristi od finansijskih veza sa Sjevernom Makedonijom, čak i ako su koristi za mađarskog državnog zajmodavca, Exim banku, i dalje manje jasne.
On smatra da je jedan od deklariranih ciljeva mađarske vlade pozicioniranje Mađarske kao međunarodnog kreditora i korištenje ciljanih preferencijalnih kredita za širenje globalnog uticaja zemlje.
"Međutim, tajming ovog zajma se čini upitnim, posebno imajući u vidu trenutni budžetski deficit i nivo javnog duga Mađarske, koji su na visini koja nije viđena od finansijske krize 2008-2009. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na kredit od milijardu eura koji je Mađarska osigurala od Kine ranije ove godine. Međutim, iako vlada ne može koristiti banke pod državnom kontrolom za direktno finansiranje javnog deficita, ona ih koristi da proširi svoj politički i ekonomski domet u inostranstvu", kaže Daniel Hegedus.
Tokom zvanične posjete Sjevernoj Makedoniji u petak, 27. septembra, mađarski premijer Viktor Orban negirao je bilo kakvu povezanost s Kinom uprkos sumnjama mađarske javnosti o porijeklu novca.
"Što se tiče kredita, ne možemo dati kineski kredit, ne možemo dati kineski novac. Imamo dogovor sa Kinom da sav novac koji dolazi iz Kine ide na određene projekte, ne možemo vam dati kineski novac, ali možemo vam dati evropski novac i daćemo vam ga", rekao je Orban.
Inače, "Exim" banka je u stopostotnom vlasništvu Mađarske i već je poznato da je sličan kredit dala Republici Srpskoj, u dogovoru sa predsjednikom Miloradom Dodikom 2021. godine.
U saradnji s Jakobom Katsogijem iz mađarske službe Radija Slobodna Evropa
Facebook Forum