Kulturna i naučna agencija UN-a, UNESCO, objavila je 12. juna da Sjedinjene Države planiraju da se vrate u agenciju i plate više od 600 miliona dolara zaostalih obaveza - nakon decenijskog spora izazvanog potezom organizacije da uključi Palestinu kao članicu.
Američki zvaničnici rekli su da je odluka o povratku motivirana zabrinutošću da Kina popunjava prazninu koju su SAD ostavile u kreiranju politike UNESCO-a, posebno u postavljanju standarda za umjetnu inteligenciju i tehnološko obrazovanje širom svijeta.
Američki državni podsekretar za upravljanje i resurse Richard Verma poslao je prošle sedmice pismo generalnoj direktorici UNESCO-a Audrey Azoulay formalizujući plan za ponovno ujedinjenje.
Aplauz se prolomio u UNESCO-ovoj svečanoj sali dok je Azoulay najavio plan ambasadorima na posebnom sastanku u ponedjeljak 12. juna, a delegati su ustali kako bi pozdravili vijest.
Veliki finansijski podsticaj
Očekuje se da će se povratak SAD-a, nekada najvećeg finansijera agencije, suočiti s glasanjem u 193 zemlje članice sljedećeg mjeseca, navodi diplomata UNESCO-a.
Odluka je veliki finansijski podsticaj za Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, poznatu po svom programu Svjetske baštine, kao i po projektima za borbu protiv klimatskih promena i učenje djevojčica da čitaju i pišu.
SAD i Izrael prestali su finansirati UNESCO nakon što je 2011. izglasao prijem Palestine u članstvo, a obje zemlje su izgubile pravo glasa 2013. godine. Trumpova administracija odlučila je 2017. da se potpuno povuče iz agencije.
U svom prošlosedmičnom pismu, Verma je ukazao na napore UNESCO-a da reformiše menadžment i "smanji politizovanu debatu, posebno o pitanjima Bliskog istoka".
Od svog izbora 2017. godine, Azoulay je radila na rješavanju razloga za povlačenje SAD-a, kroz budžetske reforme i izgradnju konsenzusa među jordanskim, palestinskim i izraelskim diplomatama oko osjetljivih rezolucija UNESCO-a.
Odluka SAD da se vrate , rekla je za AP Azoulay, "rezultat je petogodišnjeg rada tokom kojeg smo smirili tenzije, posebno na Bliskom istoku, poboljšali naš odgovor na savremene izazove, ponovo pokrenuli ključne inicijative na terenu i modernizovali operacije organizacije".
Prema planu, američka vlada će platiti svoje obaveze za 2023. plus 10 miliona dolara bonusa ove godine namijenjenih obrazovanju o holokaustu, očuvanju kulturne baštine u Ukrajini, sigurnosti novinara i obrazovanju nauke i tehnologije u Africi, navodi se u pismu. napisao Richard Verma.
Bajdenova administracija je već zatražila 150 miliona dolara u budžetu za 2024. za plaćanje zaostalih obaveza UNESCO-a. Plan predviđa slične zahtjeve u godinama koje dolaze dok se ne otplati punih 619 miliona dolara duga.
Ovo čini veliki dio UNESCO-vog godišnjeg operativnog budžeta od 534 miliona dolara. Prije odlaska, SAD su doprinosile sa 22 posto ukupnog finansiranja agencije.
Sjedinjene Države su se ranije povukle iz UNESCO-a pod administracijom predsjednika Reagana 1984. jer su smatrale da je agencija loše upravljana, korumpirana i korištena za unapređenje sovjetskih interesa. SAD su se ponovo pridružile organizaciji 2003.
