Nakon što je svjedok saradnik u sudskom procesu "državni udar" Saša Sinđelić podnio zahtjev za azil u Crnoj Gori, otvorilo se pitanje na koji način će biti riješen njegov slučaj, odnosno da li će ga Crna Gora izručiti Hrvatskoj koja ga traži zbog izdržavanja kazne zbog ubistva?
Šta bi moglo da pravno obavezuje državu Crnu Goru i njene organe – potjernica iz Zagreba, ili zahtjev za azil Saše Sinđelića u Crnoj Gori i kako bi država mogla da postupi u ovom pravnom slučaju?
Ukoliko dobije azil u Crnoj Gori, Saša Sinđelić neće biti izručen Hrvatskoj, ocjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović.
"Ja imam u praksi slučajeve gdje neko ko je u ekstradicionom pritvoru, ko je podnio zahtjev za dobijanje azila i ko je dobio azil, nije mogao da bude izručen trećoj državi. Po mom pravnom rezonu, ali i po međunarodnom pravu ja sam apsolutno ubijeđen da osoba koja dobije azil u državi Crnoj Gori a bude ga tražila neka druga država, neće moći da bude izručena toj državi", zaključuje Begović.
Državljanin Srbije Saša Sinđelić, svjedok saradnik u slučaju pokušaja terorizma u oktobru 2016. godine, 1. jula ove godine je Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Već sjutradan, 2. jula, Sinđelić je sproveden u ekstradicioni pritvor, odnosno uhapšen je po potjernici Interpola Zagreb. Potjernica je, kako su naveli iz policije, raspisana radi izdržavanja kazne zatvora po pravosnažnoj presudi u trajanju od 21 godinu, "na koju je osuđen zbog krivičnog djela ubistvo i krivičnog djela teška krađa počinjenih na teritoriji Republike Hrvatske."
Sinđelića je 28. aprila 2011. godine Županijski sud u Vukovaru osudio na 21 godinu zatvora zbog ubistva poljoprivrednika Mirka Fotisa, hrvatskog državljanina, kome je pucao u leđa, a potom ukrao traktor i prebjegao u Srbiju.
Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović kaže da bi Sinđelić kaznu za počinjeno krivično djelo u Hrvatskoj mogao da izdržava u Crnoj Gori.
"Po mom pravnom rezonu pretpostavljam da bi se toj osobi moglo suditi i u Crnoj Gori ili da bi eventualno ta presuda iz inostranstva kao pravosnažna mogla da se prizna u Crnoj Gori i da se onda i izvršava u Crnoj Gori. U svakom slučaju, ukoliko neko dobije azil on neće biti izručen državi koja traži njegovo izručenje", navodi Begović.
Saša Sinđelić, svjedok saradnik u sudskom procesu za pokušaj državnog udara, čijom su prvostepenom presudom osuđeni ruski, srpski i crnogorski državljani na višegodišnje zatvorske kazne, nedavno je ilegalno ušao u Crnu Goru iz Srbije u kojoj je, kako je izjavio policiji na graničnom prelazu u Rožajama, progonjen.
Kako je saopštio, iz Srbije je pobjegao navodno zbog ugrožene bezbjednosti. Javnosti, međutim, nije objašnjeno od koga je bio ugrožen u Srbiji, koliki je bio stepen njegove ugroženosti i da li je to prijavljivao bilo kojoj instituciji Srbije? Specijalni tužilac Milivoje Katnić je na nedavnoj konferenciji za novinare saopštio da će nadležni o svemu tome razgovarati sa Sinđelićem.
"Tražio je (Sinđelić) da razgovara sa specijalnim tužiocem i specijalnim policijskim timom i mi ćemo vidjeti o čemu se tu radi. Vidjećemo da li se radi o krivičnim djelima određenih lica te nakon toga postupiti u skladu sa propisima. Ono što je činjenica jeste da je Sinđelić u Crnoj Gori, da je zatražio politički azil u Crnoj Gori kao i da je progonjen po mjestu stanovanja. On je otac četvoro djece a u situaciji je da mora da bježi , isključivo zbog toga što je svjedočio pred sudom u Crnoj Gori. Mislim da će ova država dati odgovor na to i riješiti taj problem u skladu sa zakonom", naveo je nedavno specijalni tužilac Katnić.
Dodajmo da je Saša Sinđelić u utorak sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je nakon saslušanja odredio ekstradicioni pritvor.
Jedan od pravnih zastupnika okrivljenih u slučaju pokušaja terorizma na dan izbora u oktobru 2016. godine, podgorički advokat Dražen Medojević za RSE pojašnjava proceduru koja slijedi nakon određivanja pritvora Saši Sinđeliću:
"Taj postupak može da traje najduže do šest mjeseci, a naravno da se na eventualno rješenje o izručenju ima pravo žalbe neposredno Višem sudu. U krajnjem ministar pravde donosi konačnu odluku da li će ta osoba biti izručena naravno nakon što to lice ili njegov pravni zastupnik iscrpi sve moguće pravne ljekove i procedure koji su mogući po našem Zakonu o krivičnom postupku. To može trajati, kako sam i rekao, najduže šest mjeseci ali ima i nekih situacija kada se to odlučivanje u nekim vanrednim okolnostima produžava još za dva mjeseca. U svakom slučaju to je procedura koja je predviđena po našim zakonima."
Facebook Forum