Zajednički komitet za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFR Jugoslavije (SFRJ) započeo je postupak zajedničke prodaje objekata ambasade i rezidencije u Bernu i Stalne misije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Njujorku, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine (BiH).
Po okončanju svih potrebnih procedura BiH će biti uplaćeno oko 15,5 miliona KM (7,75 miliona evra). To je u skladu sa pripadajućim procentom definisanim Sporazumom o pitanjima sukcesije, saopšteno je.
Sredstva stečena po osnovu zajedničke prodaje će biti usmjerena na kupovinu objekata za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH na lokacijama gdje Ministarstvo inostranih poslova izdvaja znatan novac za troškove zakupa i nema imovinu u svom vlasništvu, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva navode da je potpisivanjem Rezolucije za BiH, ali i za ostale zemlje nasljednice, riješeno vrlo značajno pitanje podjele velikih kompleksa bivše SFRJ u Braziliji i Nju Delhiju.
Prema procjenama iz dodatka Aneksa "B", BiH je u skladu sa pripadajućim procentom od 15 odsto dobila imovinu u Brazilu i Indiji ukupne vrijednosti 2,58 miliona KM (1,29 miliona evra), i to kuću u Braziliji sa zemljištem od 4.300 metara kvadratnih i dio objekta ambasade u Nju Delhiju od 500 metara kvadratnih sa zemljištem od 3.400 metara kvadratnih.
BiH dobila imovinu u Urugvaju i Boliviji
Kada je riječ o daljoj fizičkoj raspodjeli, ovlašteni predstavnici su donijeli odluke o podjeli preostalih objekata u regionima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Latinske Amerike i Kariba, a BiH je dobila nekretninu u Urugvaju i 10 odsto participacije u imovini u Boliviji.
Sastanak Zajedničkog komiteta ovlaštenih predstavnika zemalja sukcesora za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, a u okviru kojeg je BiH preuzela predsjedavanje Aneksom "B" Sporazuma o pitanjima sukcesije, održan je prošle sedmice u Sarajevu.
Naredni sastanak Zajedničkog komiteta planiran je u prvoj polovini naredne godine u Zagrebu i na njemu će kao najznačajnije biti razmatrano pitanje raspodjele kompleksa bivše SFRJ u Moskvi, u kojem do postizanja usaglašenog dogovora sve zemlje sukcesori učestvuju u fizičkoj podjeli, navodi se u saopštenju.
Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.
Tada su se Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija, kao pet suverenih ravnopravnih država sukcesora bivše SFRJ sporazumjele da, između ostalog, svaka država sukcesor prihvata princip da u svakom trenutku mora preduzeti neophodne mjere da se spriječi gubitak, oštećenje ili uništenje državnih arhiva, državne imovine i sredstava SFRJ za koje su jedna ili više drugih država sukcesora zainteresovane.
