Jedan od najposjećenijih programa Sarajevo Film Festivala je svakako program dokumentarnog filma.
U konkurenciji za nagradu ove godine bori se18 filmova iz 11 zemalja regije. Među njima je i film „Godine koje su pojeli lavovi“, autora Bore Kontića, koji je ove godine jedini film iz Bosne i Hercegovine. Sam autor kaže da se pokušao odmaknuti od isključivo ratne tematike koja je do sada preovladavala u bh. dokumentarcima.
„Ja sam se bavio novinarstvom sa ovog šireg područja iz 1991., 1995. godine i onda me interesovalo šta se desilo sa ljudima koji su prevodili propagandni rat koji je emitovan posredstvom tadašnjih radiotelevizija i novina, šta se desilo sa njima poslije 20 godina. To me zanimalo i napravio sam film o tome,“ kaže on.
Dokumentarni film u regiji ima svijetlu budućnost
Ove godine na sarajevskom festivalu najveći broj dokumentarnih filmova dolazi iz Srbije i Hrvatske. Publiku u Sarajevu posebno je oduševio film „Mila traži Senidu“, autora Roberta Zubera iz Hrvatske, koji govori o sudbini djevojčice Senide Bećirović nestale u svibnju 1992. godine u Istočnoj Bosni koju je naknadno usvojila beogradska obitelj Janković.
„Mene zanimaju osobne sudbine. Mene intrigira, mene fascinira odobna nekakva i patnja, nešto što je na individualnom, a i na nekom nacionalnom lavelu, nekom društvenom lavelu ne možeš ništa napraviti, sam ostaješ sa svojom mukom – i onda me više zanima više to nego društvena pojava. Mislim da je društvena pojava ionako sačinjena od niza individualnih sudbina i to je neki moj predmet istraživanja,“ rekao je on.
Produkcija dokumentarnog filma u regiji iz godine u godinu raste, a samim tim raste i njegov kvalitet. Nenad Puhovski, umjetnički direktor Međunarodnog festivala dokumentarnog filma „Zagreb dox“, kaže da je dokumentarni film u regiji ima svijetlu budućnost.
„Danas su odgojene čitave generacije novih, mladih ljudi koji vole dokumentarac, koji ga rade sa strašću i koji dokumentarac rade iz potrebe, iz ljubavi, a ne zato što misle da im je to priprema za igrani film. Sve je više dugometražnih dokumenataraca, što je, ipak, teška forma,“ kaže Puhovski.
Produkcijom dokumentarnarnih filmova u regiji zadovoljan je i Milan Nikodijević, redatelj iz Srbije. Za njega je posebno važno da se ti filmovi bave temama iz sadašnjeg vremena.
„Mislim da je dobra produkcija i da su teme slične, tj. teme su izazavne vremenom koje živimo. I dobro je što je u većini tih filmova politika na neki način isključena, bave se čistim dokumentima, čistom faktografijom,“ smatra Nikodijević.
Traži se karta više
Tomislav Tomić, direktor Mediteran film festivala iz Širokog Brijega, kaže da u dokumentarnim filmovima fali malo više kontroverznosti, te da je u tom smislu više urađeno u produkciji igranog filma.
„Ima tu kod nas i tema, ali mislim da nisu na jedan autorski, redateljski, možda čak u razvoju filma scenaristički, način nisu dovoljno razrađene pa ne šokiraju toliko gledatelje. Puno smo bolje to u igranom filmu napravili nego što smo napravili sa dokumentarnim filmom,“ rekao je Tomić.
U devetoj godini prikazivanja dokumentarnih filmova, Sarajevo Film Festival izborio je svoje mjesto i postao je prepoznatljiv po dokumentarnom filmu. To dokazuje i interes publike za projekcije ovih filmova.
„Prepoznatljiv je sigurno po tome što nam publika u velikom broju dolazi, na svakoj projekciji ovih dosadašnjih godina tražila se karta više, publika je sjedila po podu i ostajala je nakon projekcija na razgovorima i do dva, tri sata. To govori da je SFF prepoznatljiv po dokumentarnom filmu i da je publika prepoznala kvalitet dokumentarnog filma. Svjetski selektori dolaze u Sarajevo mnogi upravo zbog dokumentarnog filma kako bi ovdje pronašli ono što im ne dolazi nekom normalnom procedurom prijavljivanja filmova,“ kaže Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa za dokumentarni film Sarajevo Film Festivala.
Samo od kolovoza prošle godine do danas nekoliko velikih filmskih festivala iz raznih zemlaja odlučilo je prikazati dokumentarce iz regije, od DOK Leipziga do Festivala „Dokumenatarist“ u Istambulu.
*****
Mogali bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Posebno dobra godina za bh. film
Purivatra: Sarajevo postalo relevantna tačka na filmskoj mapi
U konkurenciji za nagradu ove godine bori se18 filmova iz 11 zemalja regije. Među njima je i film „Godine koje su pojeli lavovi“, autora Bore Kontića, koji je ove godine jedini film iz Bosne i Hercegovine. Sam autor kaže da se pokušao odmaknuti od isključivo ratne tematike koja je do sada preovladavala u bh. dokumentarcima.
„Ja sam se bavio novinarstvom sa ovog šireg područja iz 1991., 1995. godine i onda me interesovalo šta se desilo sa ljudima koji su prevodili propagandni rat koji je emitovan posredstvom tadašnjih radiotelevizija i novina, šta se desilo sa njima poslije 20 godina. To me zanimalo i napravio sam film o tome,“ kaže on.
Dokumentarni film u regiji ima svijetlu budućnost
Ove godine na sarajevskom festivalu najveći broj dokumentarnih filmova dolazi iz Srbije i Hrvatske. Publiku u Sarajevu posebno je oduševio film „Mila traži Senidu“, autora Roberta Zubera iz Hrvatske, koji govori o sudbini djevojčice Senide Bećirović nestale u svibnju 1992. godine u Istočnoj Bosni koju je naknadno usvojila beogradska obitelj Janković.
„Mene zanimaju osobne sudbine. Mene intrigira, mene fascinira odobna nekakva i patnja, nešto što je na individualnom, a i na nekom nacionalnom lavelu, nekom društvenom lavelu ne možeš ništa napraviti, sam ostaješ sa svojom mukom – i onda me više zanima više to nego društvena pojava. Mislim da je društvena pojava ionako sačinjena od niza individualnih sudbina i to je neki moj predmet istraživanja,“ rekao je on.
Produkcija dokumentarnog filma u regiji iz godine u godinu raste, a samim tim raste i njegov kvalitet. Nenad Puhovski, umjetnički direktor Međunarodnog festivala dokumentarnog filma „Zagreb dox“, kaže da je dokumentarni film u regiji ima svijetlu budućnost.
„Danas su odgojene čitave generacije novih, mladih ljudi koji vole dokumentarac, koji ga rade sa strašću i koji dokumentarac rade iz potrebe, iz ljubavi, a ne zato što misle da im je to priprema za igrani film. Sve je više dugometražnih dokumenataraca, što je, ipak, teška forma,“ kaže Puhovski.
Produkcijom dokumentarnarnih filmova u regiji zadovoljan je i Milan Nikodijević, redatelj iz Srbije. Za njega je posebno važno da se ti filmovi bave temama iz sadašnjeg vremena.
„Mislim da je dobra produkcija i da su teme slične, tj. teme su izazavne vremenom koje živimo. I dobro je što je u većini tih filmova politika na neki način isključena, bave se čistim dokumentima, čistom faktografijom,“ smatra Nikodijević.
Traži se karta više
Tomislav Tomić, direktor Mediteran film festivala iz Širokog Brijega, kaže da u dokumentarnim filmovima fali malo više kontroverznosti, te da je u tom smislu više urađeno u produkciji igranog filma.
„Ima tu kod nas i tema, ali mislim da nisu na jedan autorski, redateljski, možda čak u razvoju filma scenaristički, način nisu dovoljno razrađene pa ne šokiraju toliko gledatelje. Puno smo bolje to u igranom filmu napravili nego što smo napravili sa dokumentarnim filmom,“ rekao je Tomić.
U devetoj godini prikazivanja dokumentarnih filmova, Sarajevo Film Festival izborio je svoje mjesto i postao je prepoznatljiv po dokumentarnom filmu. To dokazuje i interes publike za projekcije ovih filmova.
„Prepoznatljiv je sigurno po tome što nam publika u velikom broju dolazi, na svakoj projekciji ovih dosadašnjih godina tražila se karta više, publika je sjedila po podu i ostajala je nakon projekcija na razgovorima i do dva, tri sata. To govori da je SFF prepoznatljiv po dokumentarnom filmu i da je publika prepoznala kvalitet dokumentarnog filma. Svjetski selektori dolaze u Sarajevo mnogi upravo zbog dokumentarnog filma kako bi ovdje pronašli ono što im ne dolazi nekom normalnom procedurom prijavljivanja filmova,“ kaže Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa za dokumentarni film Sarajevo Film Festivala.
Samo od kolovoza prošle godine do danas nekoliko velikih filmskih festivala iz raznih zemlaja odlučilo je prikazati dokumentarce iz regije, od DOK Leipziga do Festivala „Dokumenatarist“ u Istambulu.
*****
Mogali bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Posebno dobra godina za bh. film
Purivatra: Sarajevo postalo relevantna tačka na filmskoj mapi
