Američki Senat usvojio je 2. juna predlog zakona kojim se povećava gornja granica zaduživanja SAD i omogućava da američka vlada nastavi da plaća svoje račune.
Predlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, četiri dana prije nego što je SAD mogla da bankrotira, prenosi Glas Amerike.
Prema proceduri, Zakon treba da potpiše američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden).
"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Bajden .
Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu veče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika.
Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila finansijske obaveze, što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.
Ovlašćenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsedničkih izbora 2024.
Osim toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 odsto u narednih 12 mjeseci.
„Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji“, rekao je pred glasanje demokratski senator Dik Durbin.
I lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer, kao i lider republikanske manjine Mič Mekonel, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.
"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Šumer.
Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje.
S druge strane, demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.
Predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, rekao je da usvajanje zakona „nije bila laka borba.
On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.
"Stavili smo građane Amerike na prvo mesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je Mekarti.
Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprečava ni dalji rast nacionalnog duga, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.
Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.
