Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i lider republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su načelan sporazum o povećanju limita javnog duga od 31.4 hiljada milijardi dolara.
Dogovor je objavljen bez slavlja, što odražava koliko su teški bili razgovori i da dogovor tek treba proći kroz Zastupnički dom i Senat, piše Reuters.
Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit javnog duga, a potrebno je usaglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu (7. juna) mogao naći na glasanju.
Kada je dosegnut gornji limit javnog duga?
Washington redovno postavlja ograničenje federalnog zaduživanja. Trenutno je gornja granica otprilike jednaka 120 posto godišnjeg BDP-a. Dug je dostigao taj limit još u januaru, a Ministarstvo finansija je držalo obaveze samo u granicama obustave ulaganja u neke federalne penzione fondove, dok je nastavilo da se zadužuje kod investitora.
Trezor je u petak upozorio da bi mogao da dosegne limit već 5. juna.
Budući da Trezor pozajmljuje blizu 20 centi za svaki dolar koji potroši, Washington bi u tom trenutku počeo da izostaje sa isplatama zajmodavcima, građanima ili oboje.
Da li je gornja granica duga dobra za bilo šta?
Periodično ukidanje ograničenja zaduživanja Washingtona samo mu omogućava da plati troškove koje je Kongres već odobrio.
Ministrica finansija Janet Yellen i drugi stručnjaci za politiku pozvali su Washington da eliminiše ograničenje, jer predstavlja birokratski pečat na već donesene odluke.
Neki analitičari su predložili da Trezor može zaobići krizu tako što će iskovati platinasti novčić od više milijardi dolara i staviti ga na vladin račun, što je ideja koja se naširoko smatra 'čudnim trikom'.
Drugi tvrde da sam plafon duga krši Ustav SAD. Ali ako bi se Bajdenova administracija pozvala na taj argument, koji uključuje 14. amandman, uslijedio bi pravni izazov.
Bijela kuća je odbacila obje ideje kao neizvodljive u ovoj fazi.
Šta se desi kada Washington ne može više pozajmljivati novac?
Udarni talasi bi krenuli ka globalnim finansijskim tržištima jer investitori dovode u pitanje vrijednost američkih obveznica, koje se smatraju među najsigurnijim investicijama i služe kao građevinski blokovi za svjetski finansijski sistem.
Američka ekonomija bi gotovo sigurno zapala u recesiju ako bi vlada bila primorana da propusti isplate kao što su plate vojnika ili socijalni izdaci za starije.
Ekonomisti očekuju da će milioni Amerikanaca ostati bez posla. Agencije za rejting upozorile su da bi mogle sniziti američki suvereni kreditni rejting, kao što se dogodilo u prethodnom obračunu 2011., a investitori su izbjegavali neke američke dužničke hartije od vrijednosti koje dolaze na naplatu u narednim sedmicama jer pokušavaju izbjeći dospijeće kada dođe do rizika neispunjenja duga.
Kako se SAD dovela u ovu situaciju?
Republikanci, koji imaju tijesnu većinu od 222-213 u Predstavničkom domu, krajem aprila usvojili su zakon kojim bi se povećala granica duga, ali i uspostavila velika smanjenja potrošnje u narednoj deceniji.
Prijedlog zakona nema šanse za odobrenje u američkom Senatu pod kontrolom demokrata. McCarthy i Biden su se tokom vikenda postigli okvirni dogovor o suspendovanju ograničenja zaduživanja na dvije godine i ograničavanju potrošnje, ali suočeni su s prigovorima najpristrasnijih poslanika u svakoj stranci.
"Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelan sporazum vrijedan američkog naroda", rekao je McCarthy kasno u subotu navečer, 28. maja.
"Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. To znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja", poručio je Biden.
Da li se ovo dešavalo ranije?
Ovakva vrsta 'hoda po ivici', navodi Reuters, je dio američke politike decenijama, ali se značajno pogoršala nakon što su 'fiskalni jastrebovi' u Republikanskoj stranci pojačali uticaj na vlasti od 2010. godine.
'Fiskalni jastreb' je izraz u američkoj politici koji se koristi za političare koji žele budžet držati pod kontrolom, zastupajići politiku 'manje troši, manje pozajmljuj'.
U obračunu 2011. godine, republikanci u Predstavničkom domu uspješno su iskoristili gornju granicu duga kako bi izvukli oštra ograničenja diskrecione potrošnje od demokratskog predsjednika Baracka Obame.
Ograničenja potrošnje ostala su na snazi veći dio ostatka decenije, ali ova epizoda je uznemirila investitore i dovela do historijskog smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a.
Kolika je šteta na unutrašnju i vanjsku politiku SAD?
U prvom redu se spominje da bi neplaćanje duga, odnosno nepodizanje njegove granice, najviše uticalo na spremnost, moral i sposobnost američke vojske.
Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja SAD bi se mogle naći u situaciji da kasne ili da uopšte ne mogu ispuniti finansijske obaveze, bilo u pogledu plata, penzija ili naknada.
Taj do sada neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u SAD-u, s mogućom "zarazom" koja bi se proširila na globalnu ekonomiju.
Ono što je još bitnije, da dogovor kojim slučajem nije postignut, to bi imalo velike reperkusije na nacionalnu sigurnost. Drugim riječima, da li bi to mogli iskoristiti Kina i Rusija?
Avril haines, direktorica Nacionalne obavještajne službe je izjavila:
"Bilo bi gotovo sigurno da će pokušati da iskoriste priliku. Skoro sigurno bi to stvorilo globalnu nesigurnost u vezi s vrijednošću američkog dolara i američkih institucija i vodstva, što bi dovelo do likvidnosti na valutnim i finansijskim tržištima i tržištima roba čija je cijena u dolarima".
Drugim riječima, Kina i Rusija bi vidjele priliku da u propagandnom smislu pokažu da u "SAD-u vlada haos" i da ta država nije sposobna funkcionisati kao demokratska.
Ekonomisti tvrde da bi neizvršenje obaveza bilo ekonomski razorno po SAD. To bi potresalo finansijska tržišta širom svijeta, povisilo troškove zaduživanja i izazvalo duboku recesiju SAD-a sa rastućom nezaposlenošću.
Facebook Forum