Seizmički rizik u Crnoj Gori trenutno je najveći u njenoj istoriji, pa je prilikom projektovanja i izgradnje objekata neophodno preduzeti niz mjera kako bi se on smanjio, zaključak je Odbora udruženja građevinarstva i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore.
Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović ukazao je na statističke podatke koji pokazuju da se na području crnogorskog primorja svakih 50 do 70 godina događaju snažni zemljotresi, podsjećajući da je posljednji bio 1979. godine.
Glavatović smatra da je realno u budućnosti očekivati da zemljotres maksimalne snage do devet jedinica Merkalijeve skale, odnosno između šest i po do sedam jedinica po Rihteru, pogodi crnogorsko primorje i reon Skadarskog jezera.
Njegova procjena je da bi “zemljotres snage devet stepeni odnio u periodu van turističke sezone od 300 do 600 žrtava, dok bi tokom sezone taj broj bio deset puta veći. Ukupne štete bi sigurno bile između pet i 50 milijardi eura”.
Centralni dio zemlje mogao bi, kako je rekao Glavatović, da pogodi zemljotres snage do osam stepeni, zapadni do sedam, dok bi na sjeveru bio do šest stepeni.
On je ukazao i da je ispod područja Podgorice prisutan dubok i stalno aktivan rasjed koji presjeca zemljinu koru do dubine 60 kilometara, dodavši da je sreća da tokom 15 vjekova nije izazivao zemljotrese, jer bi bili razornog karaktera.
Srđan Janković, profesor Građevinskog fakulteta, kazao je da se moraju preduzeti mjere kako bi se seizmički rizik umanjio.
“Ukoliko ništa ne preduzmemo, ulazimo u utakmicu koju unaprijed gubimo“, rekao je Janković.
Da bi se umanjio seizmički rizik, prema riječima Jankovića, potrebno je poboljšati propise, pravilnike i standarde za projektovanje i građenje novih objekata, kontrolisati kvalitet gradnje objekata i ojačati postojeće.
Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović ukazao je na statističke podatke koji pokazuju da se na području crnogorskog primorja svakih 50 do 70 godina događaju snažni zemljotresi, podsjećajući da je posljednji bio 1979. godine.
Glavatović smatra da je realno u budućnosti očekivati da zemljotres maksimalne snage do devet jedinica Merkalijeve skale, odnosno između šest i po do sedam jedinica po Rihteru, pogodi crnogorsko primorje i reon Skadarskog jezera.
Njegova procjena je da bi “zemljotres snage devet stepeni odnio u periodu van turističke sezone od 300 do 600 žrtava, dok bi tokom sezone taj broj bio deset puta veći. Ukupne štete bi sigurno bile između pet i 50 milijardi eura”.
Centralni dio zemlje mogao bi, kako je rekao Glavatović, da pogodi zemljotres snage do osam stepeni, zapadni do sedam, dok bi na sjeveru bio do šest stepeni.
On je ukazao i da je ispod područja Podgorice prisutan dubok i stalno aktivan rasjed koji presjeca zemljinu koru do dubine 60 kilometara, dodavši da je sreća da tokom 15 vjekova nije izazivao zemljotrese, jer bi bili razornog karaktera.
Srđan Janković, profesor Građevinskog fakulteta, kazao je da se moraju preduzeti mjere kako bi se seizmički rizik umanjio.
“Ukoliko ništa ne preduzmemo, ulazimo u utakmicu koju unaprijed gubimo“, rekao je Janković.
Da bi se umanjio seizmički rizik, prema riječima Jankovića, potrebno je poboljšati propise, pravilnike i standarde za projektovanje i građenje novih objekata, kontrolisati kvalitet gradnje objekata i ojačati postojeće.
