Uprkos upozorenjima iz međunarodne zajednice, kao i iz Venecijanske komisije zbog prisutnih diskriminatornih odredbi u starom ustavu, prijedlog promjene Ustava FBiH, kojeg su sačinili pravni eksperti pod pokroviteljstvom Američke ambasade u BiH, neće biti razmatran u federalnom parlamentu niti ove godine. Na to upozorava član ekspertnog tima Vehid Šehić, napominjući da su mali izgledi da kriza vlasti u Federaciji bude riješena do izbora u oktobru ove godine.
Šehić: Nažalost, mi smo već ušli u izbornu godinu, ušli smo u predizbornu kampanju, nakon krize izvršne vlasti sada imamo krizu i zakonodavne vlasti, kada će biti izabran predsjedavajući Predstavničkog doma je upitno – i kad živite u jednom takvom politički nesređenom ambijentu, teško je očekivati da se ozbiljno počne razmatrati kako prijedlog nacrta ekspertne grupe koja je sačinila novi ustav, tako i amandmansko djelovanje drugih političkih subjekata unutar Federacije. Njihov interes sada je usmjeren u sasvim drugom pravcu u cilju stvaranja startnih pozicija političkih stranaka za sljedeće izbore. I s druge strane, i ako bi se krenulo u razmatranje i raspravu o prijedlogu novog ustava Federacije, on se ne može završiti do oktobra mjeseca.
Šehić: Za sve promjene potrebna je politička volja, potrebno je političko povjerenje između aktera političkog života. Mi smo svjedoci da među akterima političkog života vlada apsolutno nepovjerenje. Ako bismo gledali pojedinačno institucije Federacije, predsjednika i dva dopredsjednika Federacije - među njima komunikacije nisu u redu. Nisu u redu komunikacije između predsjednika Federacije i Parlamenta Federacije, predsjednika Federacije sa Vladom Federacije. U jednom takvom ambijentu nepovjerenja teško je očekivati da bi oni išta moglo dobro uraditi za doborbit građana. Treba izaći iz ove političke krize koja je zahvatila i zakonodavanu i izvršnu vlast. Nažalost, to se sigurno neće desiti do oktobarskih izbora, jer vidimo da se kriza non-stop produbljuje. A ovo je samo dokaz da Federacija stvarno nije funkcionalna, da nije efikasna, da nije ni racionalna - i to je imperativ da se mora pristupiti promjeni Ustava Federacije kako bi se otklonile i ustavne i druge zakonske prepreke koje čine Federaciju apsolutno neefikasnom.
Šehić: Ja moram reći ono što je možda najbitnije – ako bi se prihvatio prijedlog, više se nikad ne može desiti da ne funkcioniše Ustavni sud FBiH. I upravo zbog nemogućnosti rada Ustavnog suda u punom kapacitetu, nemogućnosti konstituisanja Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, mi imamo ovakvu situaciju, koja je vrlo često zloupotrijebljena od strane političkih stranaka. S druge strane, mi smatramo da nije potrebna funkcija predsjednika i dopredsjednika Federacije, da nadležnosti koje sada imaju treba preusmjeriti jednim dijelom na Parlament Federacije i time ojačati parlamentarnu demokratiju, a drugi dio prebaciti na izvršnu vlast - jer mi živimo u jednom apsolutno nenormalnom vremenu. Mi smo imali parlamentarnu većinu koja nije imala svoju vladu. To nigdje nećete naći u svijetu, ali u BiH može. S druge strane, činjenica da postojećim ustavom nisu predviđene odredbe koje će onemogućiti zloupotrebu određenih ustavnih ovlaštenja, mi dolazimo u ovakvu situaciju. Posebno je značajno što smo mi željeli da ojačamo pozicije jedinioca lokalne samouprave, da učinimo decentralizaciju na jedan prihvatljiv i normalan način, da opštine dobiju daleko više sredstava, tako da smo sigurno u najvećem dijelu otklonili sve ono što je Federaciju činilo nefunkcionalnom i neefikasnom.
Šehić: Ako razgovarate sa akterima političkog života, svi će reći da treba nešto mijenjati. Međutim, svako gleda na svoj način kako bi trebalo urediti Federaciju. Vi znate da je najveći problem u Federaciji kantonizacija Federacije - i razgovori su usmjereni kako teritorijalno preustrojiti Federaciju, ne baveći se ovim suštinskim stvarima. Ovdje je još uvijek u glavama ljudi crtanje nekih novih granica, što je jako opasno, ne samo kad je u pitanju BiH nego kad je u pitanju svjetska politika. Mislim da bi trebalo na drugi način apsolutno zagarantovati jednakopravnost /ravnopravnost svih građana i onemogućiti majorizaciju od strane onih koji su brojniji u odnosu na neke druge.
RSE: Gospodine Šehiću, nedavno ste izjavili da će promjene Ustava FBiH, u čijoj izradi ste učestvovali zajedno sa još četiri eksperta, a pod pokroviteljstvom Američke ambasade u BiH, kasniti godinu dana. Zašto?
Šehić: Nažalost, mi smo već ušli u izbornu godinu, ušli smo u predizbornu kampanju, nakon krize izvršne vlasti sada imamo krizu i zakonodavne vlasti, kada će biti izabran predsjedavajući Predstavničkog doma je upitno – i kad živite u jednom takvom politički nesređenom ambijentu, teško je očekivati da se ozbiljno počne razmatrati kako prijedlog nacrta ekspertne grupe koja je sačinila novi ustav, tako i amandmansko djelovanje drugih političkih subjekata unutar Federacije. Njihov interes sada je usmjeren u sasvim drugom pravcu u cilju stvaranja startnih pozicija političkih stranaka za sljedeće izbore. I s druge strane, i ako bi se krenulo u razmatranje i raspravu o prijedlogu novog ustava Federacije, on se ne može završiti do oktobra mjeseca.
RSE: Federalna vlast, čini se, ni u protekle tri godine nije funkcionisala, tako da i prije izborne godine niste mogli mnogo učiniti da se promjene ustava dovedu do kraja?
Šehić: Za sve promjene potrebna je politička volja, potrebno je političko povjerenje između aktera političkog života. Mi smo svjedoci da među akterima političkog života vlada apsolutno nepovjerenje. Ako bismo gledali pojedinačno institucije Federacije, predsjednika i dva dopredsjednika Federacije - među njima komunikacije nisu u redu. Nisu u redu komunikacije između predsjednika Federacije i Parlamenta Federacije, predsjednika Federacije sa Vladom Federacije. U jednom takvom ambijentu nepovjerenja teško je očekivati da bi oni išta moglo dobro uraditi za doborbit građana. Treba izaći iz ove političke krize koja je zahvatila i zakonodavanu i izvršnu vlast. Nažalost, to se sigurno neće desiti do oktobarskih izbora, jer vidimo da se kriza non-stop produbljuje. A ovo je samo dokaz da Federacija stvarno nije funkcionalna, da nije efikasna, da nije ni racionalna - i to je imperativ da se mora pristupiti promjeni Ustava Federacije kako bi se otklonile i ustavne i druge zakonske prepreke koje čine Federaciju apsolutno neefikasnom.
RSE: Nacrt ustava ponudio je kvalitetnija rješenja. Možete li ukratko pomenuti ona najvažnija koja se prevashodno odnose na funkcionalniju Federaciju?
Šehić: Ja moram reći ono što je možda najbitnije – ako bi se prihvatio prijedlog, više se nikad ne može desiti da ne funkcioniše Ustavni sud FBiH. I upravo zbog nemogućnosti rada Ustavnog suda u punom kapacitetu, nemogućnosti konstituisanja Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, mi imamo ovakvu situaciju, koja je vrlo često zloupotrijebljena od strane političkih stranaka. S druge strane, mi smatramo da nije potrebna funkcija predsjednika i dopredsjednika Federacije, da nadležnosti koje sada imaju treba preusmjeriti jednim dijelom na Parlament Federacije i time ojačati parlamentarnu demokratiju, a drugi dio prebaciti na izvršnu vlast - jer mi živimo u jednom apsolutno nenormalnom vremenu. Mi smo imali parlamentarnu većinu koja nije imala svoju vladu. To nigdje nećete naći u svijetu, ali u BiH može. S druge strane, činjenica da postojećim ustavom nisu predviđene odredbe koje će onemogućiti zloupotrebu određenih ustavnih ovlaštenja, mi dolazimo u ovakvu situaciju. Posebno je značajno što smo mi željeli da ojačamo pozicije jedinioca lokalne samouprave, da učinimo decentralizaciju na jedan prihvatljiv i normalan način, da opštine dobiju daleko više sredstava, tako da smo sigurno u najvećem dijelu otklonili sve ono što je Federaciju činilo nefunkcionalnom i neefikasnom.
RSE: Da li uopšte u Federaciji ima političke volje - neovisno o izbornoj godini, o rezultatima izbora - da se Ustav promijeni?
Šehić: Ako razgovarate sa akterima političkog života, svi će reći da treba nešto mijenjati. Međutim, svako gleda na svoj način kako bi trebalo urediti Federaciju. Vi znate da je najveći problem u Federaciji kantonizacija Federacije - i razgovori su usmjereni kako teritorijalno preustrojiti Federaciju, ne baveći se ovim suštinskim stvarima. Ovdje je još uvijek u glavama ljudi crtanje nekih novih granica, što je jako opasno, ne samo kad je u pitanju BiH nego kad je u pitanju svjetska politika. Mislim da bi trebalo na drugi način apsolutno zagarantovati jednakopravnost /ravnopravnost svih građana i onemogućiti majorizaciju od strane onih koji su brojniji u odnosu na neke druge.
