Sve je izvjesnije da će se na nivou Federacije BiH, ali i u pojedinim kantonima, poput sarajevskog, vlast formirati bez Stranke demokratske akcije (SDA), odnosno bez Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), koje su vladale u prošlom sazivu.
Nekoliko stranaka ljevice ili centra odbijaju sa njima sarađivati. Već su zauzele zakonodavna tijela, jer imaju matematičku većinu, a kako u javnosti govore, imaju i programe za dugo očekivane promjene.
No, na to njihovo uporno odbijanje saradnje sa SDA, predsjednik te stranke Bakir Izetbegović rekao je da, ukoliko se izignoriše ova stranka, SDA će se zbog toga nerado okrenuti drugim rješenjima. Za Kanton Sarajevo, u kojem je već izabrano rukovodstvo Skupštine, Bakir Izetbegović je u jednoj od televizijskoj emisija rekao da te stranke „otimaju Sarajevo od SDA“.
"Onda bi da preuzmu grad koji je SDA podigla u tih 20 godina, dovela ga na nivo jedne metropole gdje je budžet i razvojni dio budžeta veći nego u jednom entitetu Republika Srpska. Dakle SDA, koja je navodno upropastila grad, je dovela dotle i sad bi to trebalo da se faktički otme od SDA, pobjednika", rekao je Izetbegović.
Ove stranke ljevice - Socijaldemokratska pratija BiH (SDP BIH), Demokratska fronta (DF) , Građanski savez, Naša Stranka (NS), ali i centra - Savez za bolju budućnost (SBB), Narod i pravda, Nezavisni blok, Laburistička stranka, Stranka demokratske aktivnosti, Partija demokratske akcije izabrale su rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH bez HDZ-a i SDA, koji su napustili konstituirajuću sjednicu.
Ukoliko uspiju formirati vlast u ovom djelu Bosne i Hercegovine na njima je velika odgovornost, jer ako ne budu napravili iskorak, situacija će u cijeloj BiH biti slična kao u Republici Srpskoj, gdje trenutno ne postoji politička alternativa.
Imaju li ove stranke ideje i snage da promjene stanje u zemlji iz koje ljudi masovno odlaze?
Građani Sarajeva- Nermina, Darko i Miko imaju podjeljena mišljenja o tome.
Vladavina stranaka etnonacionalnih principa Bosnu i Hercegovinu nisu povele naprijed. Ali, sudeći prema onome o čemu pričaju stranke, koje bi sada preuzele vlast, a smatraju se lijevo orijentisanim, ne nude ništa novo, suštinski drugačije,kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Jasmin Hasić, profesor Internacionalnog Burč univerziteta.
„Sad je vrlo oportuno vrijeme kad su se oni sastali i shvatili da mogu brojčano da izguraju SDA, HDZ i koga sve žele. To je dobro, to je politički korektno, tu morala nema, tu preispitivanja nema, ali tu se sve što se tiče njegovog rada oslanja na zaštitu sistema od političkog uticaja. A do kada će ta zaštita ići? Ja mislim da bi mogla u nedogled, a pošto se bavimo tim 'bitnim' stvarima – štitimo sistem od sebe i od drugih uticaja, nikada nećemo doći do bitnih stvari. Gdje će ljevica stvarno biti ljevica i gdje će stvarno pičati o minimalnim naknadama, sindikatima, socijalnoj sigurnosti, progresivnim porezima itd“, objašnjava Hasić.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić, pak, kaže da ljevica ima istorijsku priliku da pokaže da došlo da Bosna i Hercegovina može da nađe sretnu formulu između građanskog i etničkog. Ali, ako ne uspiju u tome, stanje bi postalo slično kao u Republici Srpskoj, gdje nema alternative.
„Mislim da bi još jedna, da tako kažem, izdaja lijevo građanskih snaga, kao što se desila za vrijeme onog prethodnog mandata, kada su se ove snage pokazale nimalo drukčijim od ovih drugih - etnonacionalnih snaga, kada su se grabili za fotelje i pozicije u upravnim odborima... Ako bi se to sada ponovilo, bojim se da bi za dugoročni period Bosna i Hercegovina ostala bez ikakave političke alternative. Nešto kao što vidimo u Republici Srpskoj. Dakle, vi danas imate u tom entitetu apsolutnu pobjedu etnonacionalnog načina razmišljanja i etnonacionalnog vođenja politike, autokratska vlast. Ako bi se ova šansa propustila, u vrlo sličnoj situaciji bi se našao i ovaj dio Bosne i Hercegovine“, kaže Mujkić.
Politička situacija u BiH vrlo je kompleksna nakon održanih izbora i, naravno, bremenita i prijašnjim razlikama na jednom dijelu teritorije, kaže profesor banjalučkog Univerziteta Miodrag Živanović u BiH. On dodaje da postoji nešto što liči i na totalitarizam, a riječ je o Republici Srpskoj, a na drugoj strani, u Federaciji BiH, ipak postoji mogućnost dogovora. Ali tu leži i zamka.
„Tu postoji jedan upitnik zbog toga što, bez obzira na političku orijentaciju partija, prije svega ljevice, kako sami sebe oni nazivaju, u Federaciji, postoji taj problem što se može dogoditi kada iz stranačkih politika krenemo u promjenu društvene stvarnosti, u poboljšanje života, onda je problem što se i te partije ljevice moraju prilagoditi etničkoj matrici na kojoj je postavljena cijela struktura našeg društva. Nažalost, moraće se prilagoditi plemenskom ustrojstvu države. Otuda, to samo po sebi može iznutra ograničavati domete ili smanjivati one moguće rezultate takvog jednog udruživanja, koalicija i takvih, evo pokazalo se, vrlo uspješnih dogovora. A na drugoj strani, dakle, na polovini teritorije naše zemlje, imamo tu jednu, ne samo političku partiju, nego cijelu opciju isključivo takvog i nikakvog drugog viđenja stvari, ne samo sadašnjosti, nego posebno budućnosti. Takva opcija koju vodi SNSD i prije svega Milorad Dodik, njemu, čak, i ne trebaju ove partije koje su u njegovoj koaliciji, takva opcija jednostavno neće donijeti ništa dobro polovini naše države. Po mom sudu to još uvijek treba sačekati. Volio bih da se u Federaciji barem neke stvari, poslije gotovo tri decenije, ako računamo i ratne godine, koliko-toliko pomaknu naprijed, pa da barem ovim našim beznadnim ljudima koji žive sa velikim odsustvom nade, pružimo barem djelić onoga što se naziva nada“, ocjenjuje Živanović.
Facebook Forum