Lideri Kine, Rusije, Turske, Pakistana, četiri od pet postsovjetskih republika centralne Azije i drugih država nastavili su dvodnevni samit u Kazahstanu Šangajske organizacije za saradnju (SCO), regionalne grupacije koju promovira Peking i Moskva kao alternativu zapadnom uticaju.
Oni su započeli drugi i posljednji dan prihvatanjem Bjelorusije u članstvo, što je očekivani potez koji vodi autoritarnog vođu Aleksandra Lukašenka na njegovom antizapadnom putu otkako su sporni izbori prije četiri godine izazvali ulične proteste bez presedana i brutalno gušenje.
Lukašenko je ulazak Bjelorusije u SCO nazvao "istorijskim", a za njeno članstvo se borio deceniju i po.
U svom poznatom tonu, Lukašenko je izjavio potrebu da se "unište unipolarni svijet" i preuzme odgovornost za "globalnu bezbjednost" jer se "narcisoidni, sebični Zapad pokazao nesposobnim za to".
"Tamo [na Zapadu] nema lidera koji bi mogli samostalno donositi odgovorne odluke", rekao je on.
Analitičari su istakli da bi se Lukašenko mogao nadati da će se veza sa SCO-om pojačati i proširiti očajnički potrebnu trgovinsku i ekonomsku saradnju sa Kinom, dok bi malo smanjio zavisnost njegovog režima od Moskve.
SCO je politička, ekonomska i bezbjednosna i odbrambena organizacija koju su osnovale Kina i Rusija 2001. godine.
Dodavanjem Bjelorusije, njeno članstvo se sada proširilo sa šest na 10 zemalja, uključujući Indiju i Pakistan, koji su se pridružili 2017. i Iran, koji je postao član 2023. godine.
Četiri od pet postsovjetskih centralnoazijskih država su članice, a samo je Turkmenistan ostao po strani.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski lider Xi Jinping sastali su se prvog dana samita u Astani, koji je bio obavijen pooštrenim mjerama sigurnosti daleko izvan mjesta održavanja Palate nezavisnosti gdje se okupljaju lideri.
Ruski mediji citiraju Putina kako je SCO-u zaslužan za "jačanje svoje uloge jednog od ključnih stubova pravednog multipolarnog svjetskog poretka".
Xi, koji je dao diplomatsku podršku Rusiji, nazvao je Putina "starim prijateljem" u Astani. Naveo je "težnju prijateljstva kroz generacije" kao odgovor na "stalno promjenjivu međunarodnu situaciju".
Kremlj je saopštio da su Putin i Xi razgovarali o ratu u Ukrajini tokom razgovora na marginama samita i, prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koje citira Reuters, "ukazali" su na "uzaludnost bilo kakvih formata" za mirovne pregovore bez ruskog učešća.
Drugog dana, Xi je pozvao članice SCO-a da se "odupiru spoljnom miješanju" i "čuvaju pravo na razvoj".
Pored predsjednika Kazahstana, Kirgizije, Tadžikistana i Uzbekistana, događaju SCO-a prisustvuju predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, pakistanski premijer Shahbaz Sharif i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev. Baku i Ankara su partneri SCO-a u dijalogu.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres također je tamo u sklopu svoje prve turneje po središnjoj Aziji od 2017., koja će ga potom odvesti u Tadžikistan. Prošle je godine prisustvovao samitu SCO-a na daljinu.
Evoluciju SCO-a tokom njene 23-godišnje istorije u velikoj mjeri je oblikovana razvojem odnosa Kine i Rusije.
Osim prihvatanja Bjelorusije u članstvo, nejasno je šta će organizacija ostvariti na ovom, 24. godišnjem samitu.
Kritičari kažu da je, šireći svoje članstvo i geografski doseg, razvodnio svaku misiju kojoj se nadao postići.
"Još uvijek pokušava shvatiti šta je to sada i šta bi moglo biti", rekao je nedavno za RSE Temur Umarov, saradnik Carnegie Russia Eurasia Center u Berlinu.
