Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt odbacio je da su najave iz entiteta Republika Srpska (RS) o otcjepljenju "puka politička retorika".
"Ja ne mislim tako: svjedočimo provođenju političke agende kojom se ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", rekao je Schmidt u utorak nakon sastanka sa ambasadorima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) o aktuelnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.
Rasprava o dokumentu koji se odnosi na "razdruživanje" dva entiteta u Bosni i Hercegovini, povučena je u utorak iz dnevnog reda posebne sjednice Skupštine RS.
Priču o razdruživanju pokrenula je 23. maja Vlada RS, kada je najavila da će u idućih 30 dana kreirati sporazum koji će biti upućen drugom bh. entitetu, Federaciji BiH o "mirnom razdruživanju" u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je u utorak ponovio da "ne postoji zakonsko pravo na otcjepljenje i entiteti nisu države".
"Entiteti postoje samo zato što postoji Bosna i Hercegovina. Ko god to dovodi u pitanje prihvata sukob, a međunarodna zajednica to neće dozvoliti. Evropske integracije ne smiju biti dovedene u pitanje", istakao je visoki predstavnik u BiH.
Na poteze o "razdruživanju" Vlada u Banjaluci se odlučila u danu kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvajala Rezoluciju o Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, u kome je Vojska RS u julu 1995. godine ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.
Sjedinjene Države, Velika Britanija i Evropska unija su ubrzo nakon ovih najava poručile da je "mirno razdruživanje" nemoguće po pravnim propisima u Bosni i Hercegovini.
Za "mirno razdruživanje" koje je proruski predsjednik RS Milorad Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, saglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Savjeta bezbjednosti, Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska, bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije.
Zbog antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti, te secesionističkih najava Milorad Dodik se nalazi na listi američkih i britanskih sankcija. Osim Dodika, na listi američkih sankcija se nalaze i imenovani članovi Radne grupe, Miloš Bukejlović, Dragan Stanković i Jelena Pajić Baštinac.
