Na skupu podrške palestinskom narodu u Sarajevu, u nedjelju, nekoliko hiljada građana zatražilo je prestanak granatiranja Pojasa Gaze i "uništavanja palestinskih civila".
Skup je organiziralo udruženje Palestinska zajednica u BiH s ciljem da pokaže da je protiv "agresije izraelske okupatorske sile".
Građani su nosili palestinske zastave i transparente. Okupljeni su poručili da osuđuju "svaki vid nasilja i terorizma".
Majed Maarouf, predsjednik Palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini pozvao je ljude da ne budu protiv Izraela, već da budu za to da se "zaustavi genocid nad palestinskim narodom".
"Pozivamo ljude samo glas razuma da podignu,. Palestinski narod zaslužuje da ima svoju nezavisnu palestinsku državu. Otpor je legitiman, palestinski otpor. Mi se borimo protiv okupatora, ne protiv izraelskog naroda. To treba ljudi da znaju – mi smo za mir", poručio je Maarouf na okupljanju.
Skupu se obratila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i poručila "da je Sarajevo uvijek bilo na pravoj strani historije i borilo se za pravdu i istinu".
"Mi najbolje znamo kako je to nemati vode, hrane, znamo kako je kad djeca ginu. Sarajevo kao grad koji je bio pod najdužom opsadom u modernoj historiji ima pravo dići glas. Sarajevo je za mir, protiv ubijanja", rekla je Karić.
Pratite naš blog uživo o ratu Izraela i Hamasa
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Vojska Republike Srpske počela je opsadu Sarajeva 5. aprila 1992. godine, i za skoro četiri godine ubijeno je 10.000 osoba, a grad razoren.
Slični skupovi organizirani su i u drugim bh. gradovima.
Ovo je drugi skup u Sarajevu od početka sukoba 7. oktobra otkad traje granatiranje Gaze, nakon što je Hamas, militantna skupina koja upravlja Gazom napala izraelske gradove.
Prvi skup u Sarajevu organizirala je, 12. oktobra, neformalna grupa građana "Prijatelji države Palestine". Nekoliko desetaka građana okupilo se i vožnjom kroz grad iskazalo podršku palestinskom narodu u Pojasu Gaze i Zapadnoj Obali.
BiH nije imala jedinstven stav o punopravnom članstvu palestinskih teritorija kao države u Ujedinjenim narodima, zbog višegodišnjih neujednačenih stavova tročlanog državnog predsjedništva, iako je zvanično BiH priznala palestinsku državnost 1992. godine. U Sarajevu djeluje predstavništvo Palestinske autonomne uprave, dok BiH nema ambasadu na palestinskim teritorijima, za koje je nadležna bh. ambasada u Egiptu.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković s Rezeqom Namoorom, predstavnikom Palestinske uprave u BiH u augustu 2023. Konaković je tada rekao da "Bosna i Hercegovina podržava sve konstruktivne napore koji se čine u pravcu mirnog okončanja arapsko-izraelskog sukoba i uspostavljanja trajnog mira". BiH i Izrael su se međusobno priznali kao neovisne države.
Izrael je nakon napada Hamasa uzvratio svakodnevnim zračnim napadima, naređena je evakuacija stanovništva sa sjevera Gaze.
U nedjelju je Izrael poručio da će svi oni koji ostanu na sjeveru Pojasa Gaze biti smatrani simpatizerima "terorističke organizacije".
Palestinski zvaničnici navode da se broj umrlih od 7. oktobra u Pojasu Gaze popeo na 4.385, od čega veliki broj djece. Više od 13.000 ljudi je ranjeno.
Gaza je u potpunoj blokadi, bez vode, struje, hrane ili goriva. Prvi kamioni pomoći u enklavu su ušli 15. dana rata iz Egipta.
Specijalna predstavnica UNICEF-a za Palestinu Lucia Elmi rekla je u subotu da je milion djece u Pojasu Gaze hitno potrebna zaštita i humanitarna pomoć, jer je sukob izazvao nestašicu raznih zaliha i dnevnih potrepština.
Ona je naglasila da su zalihe koje dolaze u pojas Gaze preko prijelaza Rafah nedovoljne, dok je pozvala na hitan prekid vatre za isporuku održivije pomoći opkoljenoj enklavi.
Oko 1,6 miliona ljudi, najmanje 60 posto stanovništva Gaze, raseljeno je kao rezultat tekućih izraelskih napada.
Izrael navodi da Hamas i dalje drži više od 200 talaca u Gazi, kao i da je ova grupa, koju SAD i EU označavaju kao terorističku, odgovorna za smrt 1.400 Izraelaca.
