Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća uz šetnju nekadašnjom Dobrovoljačkom ulicom, u Sarajevu je u utorak odata počast stradalim pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji su ubijeni u koloni koja je napuštala grad 3. maja 1992. godine.
Prije 30 godina u toj ulici došlo je do incidenta između vojnika JNA u povlačenju i pripadnika Teritorijalne odbrane Republike BiH, u kojem je ubijeno i ranjeno nekoliko osoba.
U delegaciji koja je odala počast poginulima, bile su porodice žrtava, te predstavnici političkog života i boračke iz entiteta Republika Srpska.
Među prisutnima je bio i Željko Pantelić, bivši pripadnik JNA koji je svjedočio događajima iz Dobrovoljačke ulice u maju 1992. godine.
Pantelić je kazao da je optužnica za događaje u Dobrovoljačkoj ulici, koju je krajem aprila podiglo Tužilaštvo BiH, "nakon 30 godina dobar put za poboljšanje odonosa u Sarajevu i Bosni i Hercegovini".
"Optužnica je odlična vijest za porodice ubijenih, ali je žalosno što nije obuhvatila sva ubistva od 20. aprila do 23. maja 1992, kada desilo posljednje ubistvo u kasarni Maršal Tito", kazao je Pantelić.
Obilježavanje stradanja vojnika JNA započelo je prethodno Istočnom Sarajevu, parastosom u crkvi Svetog velikomučenika Georgija.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Mirko Šarović rekao je da se "tog majskog dana 1992. godine desio stravičan ratni zločin u Dobrovoljačkoj".
"Prema svim konvencijama, to jeste ratni zločin najgore vrste. Poginuli su mladi ljudi i naše je pravo i obaveza da taj dan obilježimo i ovdje u Istočnom Sarajavu i na licu mjesta, pogotovo oni koji mogu da prisustvuju i koji su najpozvaniji", istakao je Šarović.
Dva obilježavanja u Dobrovoljačkoj
U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, utorak su se okupili i pripadnici boračkog udruženja Zelene beretke, koji su odali počast suborcima i građanima stradalim u ovoj ulici prije 30 godina.
Sat prije dolaska delegacije iz Republike Srpske, okupljeni su položili cvijeće i učenjem Fatihe i minutom šutnje odali počast braniteljima Sarajeva.
Predsjednik Udruženja Zelene beretke Muhamed Švrakić kazao je da su "snage JNA, koje su u maju 1992. godine prolazile tadašnjom Doborovoljačkom ulicom, bile "legitiman vojni cilj".
"Nisu iz grada izlazili kao neka delegacija nego kao legitimni vojni cilj, jer su bili bili raspoređeni u vojnoj formaciji", kazao je Švrakić.
Švrakić je podsjetio i da je u opsadi Sarajeva, koja je počela 5. aprila 1992. godine, a završila 29. februara 1996. godine, poginulo više od 11.500 osoba, te oko 1.600 djece.
"Koliko je optužnica za to podignuto. Ne trebamo više trpjeti nepravdu, jer će na kraju izjednačiti agresora i žrtvu. Nismo otišli odavde, branili smo svoj prag i ostali", naveo je Švrakić.
Prije 30 godina u koloni u Dobrovoljačkoj ulici bio je i bivši predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Tog dana trebalo je doći do razmjene vojnika JNA iz kasarne Bistrik, u zamjenu za zarobljenog Izetbegovića, kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.
Nedugo nakon polaska, kolona je presječena i zaustavljena u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.
Tačan broj poginulih u Dobrovoljačkoj ulici varira. U jednom od intervjua Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, kazao je da je tog dana, 3. maja 1992., smrtno stradalo šest osoba. Prema podacima Tužilaštva BiH, poginulo je osam, dok su ranjene 24 osobe.
Optužnica protiv deset osoba
Tužilaštvo BiH podiglo je krajem aprila ove godine optužnicu protiv ukupno deset osoba u predmetu "Dobrovoljačka".
Optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
Optužnica Tužilaštva BiH odnosi se na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam osoba sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja.
Optužnica obuhvaća i ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.
"Optuženi se terete da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a", naveli su ranije iz Tužilaštva.
Dodaje se da optuženi "nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršitelje ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, kao i da su pomagali počiniteljima nakon izvršenog zločina".
O Dobrovoljačkoj ilici stav je dao ranije Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".
