Na zajedničkoj sjednici članova izvršnih odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANU RS) u petak u Banjaluci, dogovoreno je da saradnja dvije institucije bude proširena i kroz 15 zajedničkih aktivnosti koje će biti realizovane do kraja godine.
Dok čelnici jedne entitetske i jedne državne Akademije poručuju da se isključivo radi o kulturnoj, naučnoj i umjetničkoj saradnji, dio analitičara je mišljenja da nema istorijskog odmaka od političkog uticaja SANU, što potvrđuje i njihov odlazak na sastanak s Miloradom Dodikom.
Prvi ljudi Srpske akademije nauka i umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Vladimir Kostić i Rajko Kuzmanović odmah su nakon zajedničke sjednice izvršnih odbora akademija naglasili da cilj saradnje nisu dnevnopolitička pitanja. Ovdje nema politke već se saradnja može posmatrati kao čista logika, poručio je predsjednik SANU-a Kostić.
„Bez obzira što na balkanskim prostorima postoji strepnja da je nešto što se pravi kao prijateljstvo uvek usmereno protiv nekog trećeg, naprotiv, ova vrsta saradnje je pokazatelj, ja bih to sa punom odgovornošću želeo da naglasim, je saradnja koja je otvorena prema svima, ne samo regionu nego i prema svetu, ali naravno da je košulja najbliža telu“, rekao je Kostić.
Sličnu poruku je poslao i Rajko Kuzmanović dodavši da je saradnja dvije akademije zasnovana na osnovi jedinstvene pripadnosti srpskog naroda i konkretizovana Sporazumom o saradnji, kao i klauzulom u Dejtonskom sporazumu po kojoj je Srbija garant tog ugovora.
„Mi u tom smislu slijedimo naše vlade, dvije vlade koje imaju vrlo dobre odnose i dogovore na liniji ekonomije, zdravstva, kulture i drugog“, istakao je Kuzmanović.
Kazaz: Neophodan otklon od Memoranduma
No, na takvu saradnju, u Bosni i Hercegovini ne gledaju svi blagonaklono. Za političkog analitičara Envera Kazaza sporno je što SANU nije napravio otklon od stavova te institucije iskazanih u čuvenom Memorandumu.
„Srpska akademija nauka i umjetnosti bi morala, a stalno to odlaže i propušta, da se suoči sa svojom odgovornošću za uspostavljanje ideološke platforme i poželjnih kulturoloških slika koje su pribavljale moralno opravdanje za praksu ratnih zločina i morala bi da se suoči sa svojom odgvornošću za uspostavljanje Miloševićevog režima. Ona to nikada nije učinila, pa se u njenom djelovanju uspostavlja stalna etička praznina, reklo bi se, crna rupa koja guta opsege, ama baš svake, pa i te Akademije“, ističe Kazaz.
Dilemu izaziva i pitanje, ako je saradnja čisto kulturološka, zašto je predsjednik SANU-a otišao odmah i na sastanak sa entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom.
„Činjenica da se predsjednik SANU-a sastaje sa Dodikom, u situaciji kada je gospodin Dodik zaigrao na rigidne ideološke karte, nije ništa drugo do svjedočanstvo kratkovidosti tog predsjednika Srpske akademije nauka i umjetnosti i naravno potvrda da on ne može misliti izvan velikosrpske košulje u koju pokušava obući republičko-srpsko tijelo“, zaključuje Kazaz.
Dok su fotografi bilježili početak sastanka predstavnika akademija kod predsjednika RS Milorada Dodika, moglo se čuti kako Dodik govori o odnosima unutar BiH, prihvatanju i ugrožavanju RS te kako je uspio da se umjesto u duhu, govori o slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. No u kasnijem obraćanju novinarima rečeno je da tema razgovora nisu bile dnevno političke teme.
„Srpski narod ovdje predstavlja dominantnu većinu. I zagledani smo, ne samo u određene institucije, nego i u čitavu državu Srbiju kao svoju osnovnu i matičnu zemlju. Tako i Srpsku akademiju nauka doživljavamo kao svoju u želji da ostvarimo, što je moguće, veću saradnju i što bolje rezultate te saradnje“, rekao je Dodik.
Na konkretno pitanje da li je možda predsjednike akademija pitao i za konkretne savjete za situaciju u BiH i RS, Dodik je odgovorio: „ Ovdje je jasno rečeno šta su akademije nauka. Naravno da one imaju svoju društvenu ulogu, institucionalnu i od nacionalnog značaja. Samim tim, ne mogu da budu apolitične. U svakom slučaju, nismo razgovarali ni o kakvim konkretnim dnevnopolitičkim pitanjima jer time se ovakve institucije i ne bave. Njihova fundiranost je isključivo vezana za projekcije eventualno, kretanja .. tek smo malo nešto dotakli, ali ovo je bilo protokolarno, više razmjena mišljenja o tome kako nastaviti saradnju.“
(Ne)saradnja sa drugim akademijama
Psiholog istraživač Srđan Puhalo pak ističe da vjeruje kako se ovaj put dvije akademije vode željom za naučnom i kulturnom saradnjom te da ne bi trebalo osuđivati tu saradnju. Za Puhala je problem što entitetska Akademija iz Banjaluke, ne ostvaruje dovoljno saradnju sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH), te smatra da bi trebalo poboljšati saradnju akademija nauka u cijeloj regiji.
„Mi imamo tu hipoteku s kraja osamdesetih i početka devedesetih kada je SANU optuživana sa ili bez dokaza za afirmisanje jedne ideologije koja je imala veliki uticaj na sve ono što se dešavalo devedesetih. Ali, džaba nam sva priča. U stvari, mi danas trebamo djela. Trebamo da vidimo dobre namjere i jednih i drugih i trećih. I bez obzira kako se zvala ta akademija nauka, da vidimo da ti naučnici stvarno žele da stvore jedno bolje i humanije društvo na Balkanu“, naglašava Puhalo.
Vladimir Kostić kaže da SANU ne bježi od saradnje i sa drugim akademijama nauka u regionu:
„Pokušavamo da ostvarimo sa svim akademijama u regionu, ja ne bih sada da pričam o detaljima, nažalost sa promenjivim uspehom. Ali budućnost je pred nama, svi smo tu negde sa 80 godina (starosti).“
„Pozivam i druge, i Akademiju iz Federacije BiH, i akademije iz Zagreba, Ljubljane...mi sa svima imamo određene odnose, ali može još više, može još bolje“, poručio je Rajko Kuzmanović.
Predstavnici SANU-a i ANURS-a su dogovorili zajedničke aktivnosti na polju nauke, kulture i umjetnosti za narednih godinu dana. U okviru te saradnje u četvrtak je održana i promocija knjige "Moguće strategije razvoja Srbije" urednika akademika Časlava Ocića.
Facebook Forum