Član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović o tome što je stavljena na američku "crnu listu" kaže kako sankcije više liče na trik da se umire Bošnjaci, nego da se zaista kazne oni kojima su namijenjene.
"A pogotovo što one ne doprinose rješavanju nekog problema već su samo pokazatelj da ne postoji nikakva prava strategija, a ni volja da se zemlja uvede u ustavni red i političku stabilnost", naglasila je Cvijanović 1. avgusta u izjavi za Srnu, novinsku agenciju Republike Srpske (RS).
SAD su 31. jula na listu sankcioniranih osoba zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu BiH dodale članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
Ona je ocijenila kao glupost "da morate prihvatiti da je normalno to da vam neki neizabrani stranac donosi zakone umjesto domaćih institucija, ili da vam stalno prijete nekim tužilaštvom zbog političkog stava, ili da vam mora postati normalno da vas neko sa strane sankcioniše jer ne volite kad vam stranci u Ustavnom sudu donose neustavne odluke".
"Nikakve to veze nema sa Dejtonskim sporazumom, niti išta znači sa aspekta toga ko ga poštuje, a ko ne", ocijenila je Cvijanović.
Ona je rekla da joj je posebno zanimljiv dio obrazloženja kako su te sankcije usmjerene isključivo na pojedince, a ne na institucije ili pozicije u vlasti koje oni obavljaju.
"Uopšte ne znam kako su to razdvojili, ali sa sigurnošću znam da će moj odnos prema ovim sankcijama u svakom slučaju biti veoma institucionalan", poručila je Cvijanović.
Uz Cvijanović na "crnoj listi" su i predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske (RS) Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković i ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.
"Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopćeno je iz Ministarstva financija SAD-a.
Narodna skupština RS-a je usvojila dva antidejtonska zakona o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika.
Oba zakona suspendirao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ali vlasti u RS-u su nastavile s procedurama u vezi sa zakonima i ponovile da neće poštovati odluke Visokog predstavnika, što je produbilo institucionalnu krizu u BiH.
Sankcije od ranije
Ranije je na listu sankcioniranih osoba stavljen i Milorad Dodik, predsjednik RS-a, koji je i predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.
SAD je protiv Dodika uveo nove sankcije 5. januara 2022. godine. Prethodno je SAD uveo sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Nakon uvođenja sankcija, sva imovina i pravo na imovinu navedenih sankcioniranih osoba, koja se nalazi u SAD-u ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD-a mora biti blokirana i prijavljena Uredu za kontrolu strane imovine SAD-a (OFAC).
Osim toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 posto ili više jednog ili više lica koja su na listi, također mora biti blokirana.
Zabranjene su sve transakcije državljana SAD-a u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu ili blokiranih osoba, izuzev ukoliko nisu odobrene općom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC.
Zabrane uključuju davanje doprinosa ili osiguranje bilo kakvih financijskih sredstava, roba ili usluga, prema ili u korist blokiranih osoba, te primanje bilo kakvog doprinosa ili osiguranje financijskih sredstava, roba ili usluga takvih osoba.
Financijske institucije i druge osobe koje se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcioniranima mogu i sami biti sankcionirani ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti.
