Obrazlažući kontroverznu odluku zdravstvenih vlasti Crne Gore da će za vrijeme predstojećih novogodišnjih i vjerskih praznika samo vjernici moći da napuštaju objekte stanovanja i da prisustvuju crkvenim obredima, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je saopštila da se tim poštuje Ustavom zagarantovano pravo na ispovijedanje vjere.
„Nije riječ o diskriminaciji građana jer vjerski skupovi nisu isto što i proslava Nove godine“ rekla je Borovinić Bojović, pravdajući to zahtjevom nadbiskupa rimokatoličke crkve da se odobri slavlje Badnjeg dana i Božića (24. i 25. decembar) nakon čega je, kako je pojasnila, „odlučeno da se to ustavom garantovano pravo mora ispoštovati“.
Katolika u Crnoj Gori ima tri odsto i žive uglavnom na primorju.
Ministarstvo zdravlja donijelo je u ponedjeljak, 21. decembra nove mjere, koje će trajati do 11. januara a kojima se zabranjuje rad svih ugostiteljskih objekata, naučni skupovi, ukida se međugradski prevoz. Ostaje i zabrana izlaska od 22 do pet sati narednog dana.
Policijski čas ne važi za vjernike koji žele da prisustvuju crkvenim obredima tokom božićnih praznika.
Ugrožavanje ljudskih prava dijela građana
Izrevoltiran odlukom, građanski aktivista Vuk Maraš, pokrenuo je online peticiju kojom od Vlade zahtijeva izmjenu mjera jer su, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), nepravedne i uvode nejednakost i različita prava za građane iste države.
„Drznuli su se (Vlada) da utvrđuju koje pravo je građaninu važnije od kojeg a u demokratskoj državi to ne smije da bude tako. Razumijem da je epidemiološka situacija nepovoljna ali je neophodno da se odrede mjere koje važe jednako za sve“, apeluje Maraš.
Vlada, kako kaže, otvoreno diskriminiše građane koji nisu vjernici ili pripadaju nekoj drugoj religiji.
„Favorizuju vjernike i omogućavaju im da uživaju dodatna prava za vrijeme vjerskih praznika. Tražim od Vlade, kojoj plaćam porez, da ne pravi razlike među građanima nego da svakome od nas dozvoli, ako je već planirala da dozvoli, isti obim prava koja ćemo da koristimo kako ko želi ili će da uvede ograničenja koje ća da važe za sve jednako. Ništa više i ništa manje“, poručuje Maraš.
Peticija je pokrenuta u ponedjeljak veče i potpisalo je do sada tri hiljade građana.
Šta je zabranjeno u Crnoj Gori tokom praznika?
Iz Institucije Zaštitnika za ljudska prava i slobode su za RSE naveli da će na osnovu uvida u Naredbu objavljenu u Službenom listu i medijskih izvještavanja, pokrenuti postupak po sopstvenoj inicijativi i zatražiti izjašnjenje od Ministarstva zdravlja.
Upotreba zajedničke kašičice i za Božić?
Novi crnogorski premijer Zdravko Krivokapić i ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović bliski su Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ministarka je liječila mitropolita Amfilohija, koji je umro od posljedica infekcije korona virusom.
Tokom njegove sahrane 1. novembra, kao i više hiljada vjernika, ministarka nije poštovala mjere. Vjernici, među kojima i premijer Zdravko Krivokapić, su u mimohodu ljubili kovčeg i tijelo preminulog i pričešćivali se istom kašičicom.
Na pitanje ministarki da li će biti dozvoljeno pričešće istom kašikom tokom predstojećih božićnih praznika, odgovorila je da to nije pitanje za nju, a da je crkva obavezna da vjerske obrede organizuje u skladu sa važećim mjerama.
Ministarstvo zdravlja, na čijem čelu je Borovinić Bojović, je 8. decembra donijelo mjeru da je prlikom vjerskih obreda zabranjeno dodirivanje i bilo kakav fizički kontakt sa predmetima od zajedničke upotrebe. Ministarka Borovinić Bojović je Vijestima, tri dana kasnije rekla da se ta odredba ne odnosi na pričešće, „jer se radi o Svetoj Tajni koju ona ostavlja vladikama i sveštenicima da o tome odlučuju“.
Nova Vlada izabrana je 4. decembra, nakon avgustovskih izbora, kojima je na vlast došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Reakcije opozicionih partija
Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je na Twitter nalogu pitao – „Je li mjere donosila Srpska pravoslavna crkva ili Vlada, ako tu uopšte ima neke razlike?“.
U Demokratskoj partiji socijalista kažu da je upitan autoritet premijera Krivokapića i ministarke Borovinić Bojović, koji su javno kršili mjere i koji sada traže od građana pokornost i disciplinu.
Socijaldemokrate mjere ocjenjuju kao licemjerne.
“Mogućnost širenja zaraze upravo tada najveća jer se građani u velikom broju okupljaju ispred ili unutar svojih bogomolja, kako bi proslavili praznike”.
Nove epidemiološke mjere ne mogu se drugačije objasniti osim kao pokušaj potpune klerikalizacije do nedavno građanske države Crne Gore, saopštili iz Liberalne partije.
Građani podijeljeni
Olga smatra da je broj ljudi koji idu na vjerske obrede mali i da ne predstavljaju epidemiološku opasnost, pa to što je njima dozvoljen izlazak iz kuće u vrijeme kada drugima nije, ne vidi kao problem.
“Ovo je mali grad, ima nekoliko crkava, oni su tu skoncentrisani i tu je manja opasnost za zarazu”, smatra Olga iz Budve.
“A kako će oni da znaju ko je izašao u grad, a ko je izašao u crkvu? Kako će da znaju ko je gdje pošao?”, pita se Marija.
Ana ne vidi problem u tome što za jedan dio građana ne važe iste mjere kao za ostale.
“Mislim da je u redu da onaj ko vjeruje može da izađe i ide u crkvu. Ako neko ne vjeruje i ne želi da obiđe crkvu, to je njegov problem”.
Na opasku RSE da bi možda obišao nešto drugo, Ana kaže: “Posle 22 sata? Pa, ne vjerujem da bi. Mogu da se strpe tih par dana”.
Za Biljanu su nove mjere diskriminatorske.
“Koliko sam informisana, na vjernike se ne odnosi ograničenje kretanja nakon 22 sata i oni mogu biti van kuće da bi prisustvovali vjerskim običajima. To znači duboku podjelu društva na Mi i Oni. Onda smo Mi, pravoslavni na ulici, a Oni su svi koji su ostali kod kuće. S druge strane, Oni mogu da izađu i da umiješaju u grupu Mi, jer nije definisano kako se utvrđuje ko pripada kojoj grupi na ulici“, kaže Biljana i ironično dodaje:
„Možda će se raditi na nekoj vrsti vjerske legitimacije“.
U članu 8 Ustava piše da je: Zabranjena svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. U dijelu o vjerskim slobodama se navodi da: sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja može se ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajemčenih Ustavom.
Isti princip važi i za slobodu kretanja: sloboda kretanja, nastanjivanja i napuštanja Crne Gore može se ograničiti ako je to potrebno za vođenje krivičnog postupka, sprječavanja širenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.
U prvom članu Ustava piše da je Crna Gora građanska država, a u članu 14. da su Vjerske zajednice odvojene od države. Te da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Crna Gora sa 1.454 aktivno oboljela na 100 hiljada stanovnika ima najveći broj inficiranih po glavi stanovnika u regionu. Trenutno je aktivno 9.158 slučajeva a od posljedica virusa korona ove godine preminulo je 630 osoba.
Facebook Forum