Naknadno pronađeni dio posmrtnih ostataka Salke Hadžića i Mensura Nukića, žrtava srebreničkog genocida, dodani su 19. jula njihovim ranije ukopanim posmrtnim ostacima u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.
Njihove kosti su prošle godine pronađene u dvorištu, ispod betonske fontane doktora Nebojše Mraovića u Brčko distriktu, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Prilikom ekshumacije na području Cerske 2000. godine, pronađeni su nekompletni posmrtni ostaci Mensura Nukića. Identificiran je 2011. godine, kada je porodica dala suglasnost da se ostaci ukopaju u mezarje Memorijalnog centra u Potočarima.
Nekompletni posmrtni ostaci Salke Hadžića su duže vrijeme stajali u Komemorativnom centru u Tuzli. Porodica je 2022. godine odlučila da ukopa do tada pronađene posmrtne ostatke.
Dio Hadžićevih i Nukićevih posmrtnih ostataka je zakopan u dvorištu brčanskog ortopeda Mraovića prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgrađena betonska fontana.
Ljekar Mraović je ranije za RSE rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da je kosti koristio za "planiranje operacija".
Ljekar u Brčkom na poslu i nakon pronalaska kostiju žrtava genocida u njegovom dvorištu
Tužilaštvo BiH je krajem maja saopštilo da pronalazak nekompletnih posmrtnih ostataka u dvorištu privatne kuće ljekara u Brčkom ne može biti tretiran kao ratni zločin, s obzirom na to da je riječ o događaju iz druge polovine '90-godina.
Prema Krivičnom zakonu Brčko distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, bit će kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.
Taj pravni akt "masovnu grobnicu" definira kao neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci tijela osoba ubijenih u genocidu ili ratnom zločinu.
Reekshumacija u Potočarima
Reekshumacija naknadno pronađenih posmrtnih ostataka je počela 15. jula i obavlja se u Memorijalnom centru Srebrenica.
Ovaj put su dodani posmrtni ostaci u mezare 78 žrtava.
Zarobljeni Srebreničani su nakon strijeljanja sahranjivani u masovne grobnice, koje su kasnije više puta premještane na više lokacija, objasnio je početkom sedmice Sadik Selimović, istražitelj Instituta za nestale Bosne i Hercegovine.
"To dokazuje da su počinioci genocida pokušali prikriti tragove i iz primarne grobnice pravili više grobnica na različitim lokacijama. Uspijevamo naći sekundarne ili tercijarne grobnice i sada, nakon identifikacije, vršimo dodavanje posmrtnih ostataka pripadajućim žrtvama, naravno uz odobrenje i prisustvo članova porodica", kazao je Selimović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Do sada je otvarano više od 1.000 mezara, da bi u njih dodali naknadno identificirane posmrtne ostatke već ukopanih žrtava genocida, dok su desetine mezara otvarane više puta, ali ostaci mnogih žrtava su još uvijek nekompletni, rekao je ranije Selimović.
Kolektivna dženaza (sahrana) obavljena je 11. jula ove godine za 14 novoidentificiranih žrtava genocida.
U Bosni i Hercegovini još se traga za posmrtnim ostacima više od 7.500 žrtava rata devedesetih godina, od čega 1.200 samo u Srebrenici.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske počinila genocid.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno više od 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i komandant bivše Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Generalna skupština UN je u maju ove godine usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici.
