Sajam turizma u Sarajevu: Ponudom sa susjedima privući turiste

U Sarajevu se održava sajam turizma, na kojem čestvuje 40 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Turske. U Lukavcu, gdje je također održava sajam, učestvuje 140 izlagača iz regiona. BiH je malo tržište, te turističke ture brojne agencije organizuju kroz više zemalja regiona. Stoga su i ovi sajmovi prilika za jačanje saradnje turističkih djelatnika.

Ako pitate strance koji dođu u posjet BiH, uvijek će reći da je ovo zemlja sa nebrojenim prirodnim bogatstvima i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. No, turizam u BiH, u odnosu na susjede, još uvijek je u povoju.

Prema podacima Centralne banke, u prošloj godini BiH je od turizma imala dobit od 607 miliona eura. Da ima bolje ceste, imala bi sigurno i dvostruko više. No, uprkos nedovoljnoj promidžbi zemlje, ljudi koji rade u ovoj oblasti uspijevaju privući goste i osigurati da mnogi od njih ponovo dođu.

Haris Hadžihajdarević, iz uprave Nacionalnog parka UNA, kaže da broj posjetilaca iz godine u godinu raste, a sve je izvjesnije i povezivanje sa turističkim agencijama susjednih zemalja:

„Iz okolnih zemalja ima puno interesa putničkih agencija koje su čule za Nacionalni park UNA. Prilikom tura Plitvička jezera, koja su udaljena od nas 30 kilometara i svjetski su poznati brend, žele obići i Nacionalni park UNA, tako da postoji ta veza od sjeverozapadnog dijela BiH i tog dijela Hrvatske prema moru, a i prema Hercegovini, Mostaru, Sarajevu i srednjoj Bosni, koju treba iskoristiti. Ima interesa i do nas je kako ćemo to iskoristiti", kaže Haris Hadžihajdarević.

Zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica lider je u toj oblasti u jugoistočnoj Evropi. Milijana Bačić, iz marketinške službe Banje Vrućice, kaže da je to zahvaljujući velikom trudu ljudi koji tu rade i novim programima koje nude posjetiteljima, poput kongresnog turizma, velnes turizma i slično:

„Šampion smo zdravstvenog turizma u oblasti jugoistočne Evrope - nedavno smo tu nagradu primili u Beogradu od međunarodne organizacije za razvoj turizma. Što se tiče zdravstvenog turizma, mi smo zaista dostigli taj jedan nivo da možemo zadovoljiti sve potrebe naših gostiju", navodi Milijana Bačić.

Kultura, historija i seoski turizam

Irena Rozić, iz Parka prirode Hutovo blato, kaže da ovaj park najčešće posjećuju osnovci i srednjoškolci, te da ima prostora za promociju ovog prirodnog blaga u inostranstvu:
"Hutovo blato ima prepoznatljiv trend foto-safarija i edukativne ponude koje su najprilagođenije prije svega učenicima osnovnih i srednjih škola, ali tu su i drugi oblici turizma koji su prilagođeni ostalim posjetiteljima. Postoje razni edukativni programi, postoje sad novi trendovi promatranja ptica koji se organiziraju u manjim grupama. Također, i gastronomske ponude su uvijek dostupne u našem parku. U zadnje vrijeme imamo sve veći porast stranih posjetitelja. Turiste najviše dovode novi programi, novi sadržaji, ali prije svega dobre promocije usmjerene prema drugim državama", pojašnjava Irena Rozić.

Asja Hadžiefendić Mešić, glasnogovornica Turističkog udruženja u BiH, kaže da su prednost BiH kulturno-historijsko naslijeđe i seoski turizam, koji naročito treba promovirati:

„To je interesantno, ekskluzivno za mnoge naše goste, autohtono je i može biti značajan doprinos budžetima seoskih domaćinstava", konstatuje
Asja Hadžiefendić Mešić.

Budući da Srbija od turizma zaradi 2,5 puta više nego BiH, a Hrvatska sedam puta više, štošta bi se moglo naučiti i od susjeda. Npr., vojvođanski grad Sombor sa 60.000 stanovnika itekako zna iskoristiti svoje proizvode i napraviti turističku atrakciju, kaže Dragan Višekrunić, iz Turističke organizacije grada Sombora:

„Sombor je grad zelenila - nekada veliki industrijski grad, sad više nije toliko industrijski. Sombor je grad fijakera, grad salaša, grad čardi, grad kulture, grad slikara. Znači, Sombor ima mnogo toga da ponudi", kaže Dragan Višekrunić.

Asja Hadžiefendić Mešić, glasnogovornica Turističkog udruženja u BiH, napominje da se i interesovanja putnika u posljednjih nekoliko godina mijenjaju, da je sve više onih koji preferiraju studijska putovanja, a ne mirovanje na jednom mjestu. Stoga male zemlje poput BiH teško da mogu bez saradnje sa susjedima ostvariti značajniji profit od turizma:

„Ma šta mi svi mislili ponaosob o sebi, svijet nas ipak gleda, sada više možda ne kao Jugoslaviju, ali kao područje zapadnog Balkana. Turistički radnici su prepoznali interes tih svjetskih putnika i sve češće sjedaju za sto i prave zajedničke ture. Jedna od trenutno aktuelnih, veoma uspješnih je Via Dinarika, pješačka tura koja ima dužinu 600 kilometara i koja ide od Albanije do Slovenije. I sve više će biti takvih i aranžamana i nastupa prema velikim svjetskim turoperatorima.“