Sjedinjene Države su pozdravile formiranje nove palestinske autonomne vlade, signalizirajući da prihvataju revidirani sastav vlade kao korak ka palestinskoj političkoj reformi.
Administracija Joa Bidena pozvala je na "revitalizaciju" Palestinske uprave sa sjedištem na Zapadnoj obali u nadi da će moći upravljati i pojasom Gaze kada se završi rat Izraela i palestinske grupe Hamas koju SAD i Evropska unija (EU) smatraju terorističkom. Rat je izbio prije skoro šest mjeseci, izazvan napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra.
U saopštenju 29. marta kasno uveče porparol američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da se Sjedinjene Države raduju saradnji s novom grupom ministara "na realizaciji kredibilnih reformi".
"Revitalizirana Palestinska uprava je neophodna za postizanje rezultata za palestinski narod i na Zapadnoj obali i u Gazi i uspostavljanje uslova za stabilnost u širem regionu", rekao je Miller.
Palestinske vlasti upravljaju dijelovima Zapadne obale koju je okupirao Izrael. Na njenom čelu je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, koji se nije suočio s izborima gotovo dvije decenije.
Sjedinjene Države vide palestinske vlasti kao ključni dio svojih planova za poslijeratnu Gazu. Ali vlast ima malo popularne podrške ili legitimiteta među Palestincima, a mnogi smatraju da ona zapravo pomaže okupaciju zbog njene sigurnosne saradnje s Izraelom na Zapadnoj obali.
Ranije ovog mjeseca, Abbas je za premijera postavio Mohammada Mustafu, ekonomistu školovanog u SAD. Mustafa je 28. marta imenovao svoju novu vladu koja uključuje relativno nepoznate tehnokrate, ali i Abasovog ministra unutrašnjih poslova i nekoliko članova sekularnog pokreta Fatah koji vodi. Nekoliko ministara je iz Gaze, ali nije jasno da li trenutno tamo žive.
Hamas, Abasov rival, otjerao je njegove sigurnosne snage iz Gaze prilikom preuzimanja vlasti 2007. godine. Sjedinjene Države žele da se reformirana palestinska uprava vrati i upravlja Gazom, što je ideja koju su odbacili i Izrael i Hamas.
Glavni izazov za palestinske vlasti, ukoliko im se da uloga u upravljanju Gazom, biće rekonstrukcija. Gotovo šest mjeseci rata uništilo je kritičnu infrastrukturu uključujući bolnice, škole i kuće, kao i puteve, kanalizacione sisteme i električnu mrežu. U zračnim napadima i izraelskoj kopnenoj ofanzivi poginulo je više od 32.000 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Borbe su raselile preko 80 posto stanovništva Gaze i stotine hiljada gurnule na rub gladi, kažu UN i međunarodne agencije za pomoć.
Rat je počeo nakon što je Hamas upao u južni Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši oko 250 drugih za taoce.
Izrael je rekao da će zadržati otvorenu sigurnosnu kontrolu nad Gazom i biti partner s Palestincima koji nisu povezani s palestinskim vlastima ili Hamasom. Nejasno je ko bi u Gazi bio voljan da preuzme takvu ulogu.
Hamas je upozorio Palestince u Gazi da ne sarađuju s Izraelom u upravljanju teritorijom, rekavši da će svako ko to učini biti tretiran kao kolaboracionista, što se shvata kao prijetnja smrću. Hamas je odbacio formiranje nove palestinske vlade kao nelegitimno, pozivajući umjesto toga sve palestinske frakcije, uključujući Fatah, da formiraju vladu koja dijeli vlast uoči nacionalnih izbora, koji nisu održani 18 godina.
