Provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava je ključni korak, a jedini legalni način njihovog provođenja su ustavne promjene, ponovili su 24. januara iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na mreži X.
Vladajuća koalicija na državnom nivou je nakon sastanka proteklog vikenda saopćila da je postigla dogovor o nekoliko zakona koje bi trebali usvojiti kako bi BiH otvorila pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Sudionici sastanka su kasnije izjavili da ništa nije potpisano, a mediji u BiH su objavljivali navodne zapisnike sa sastanka u kojima se navode neki detalji.
"Prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. januara govore mnogo o izborima, ali vrlo malo o izbornom integritetu. Kao što su SAD već napomenule, jedini legalni način rješavanja presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s predsjedništvom su ustavne promjene", saopćila je Ambasada SAD-a u BiH 24. januara.
Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, kazao je dva dana ranije da je uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.
Čović je, pored ostalog, kazao i da nitko nema ništa protiv uvođenja novih tehnologija, kao što su identifikacija birača otiskom prsta i slično, ali i da njegova stranka predlaže novi način izbora članova Predsjedništva BiH kako bi se osiguralo "legitimno predstavljanje" konstitutivnih naroda u BiH (Bošnjaka, Hrvata i Srba).
Za izmjene Ustava BiH potrebna je dvotrećinska većina u državnom parlamentu.
"Ne vjerujem da u ovom trenutku možemo mijenjati Ustav BiH", kazao je Čović govoreći o provođenju odluka suda u Strasbourgu u predmetima nazvanim "Sejdić-Finci".
Iz ambasade su 24. januara naveli kako bi drugi prijedlozi "ojačali trenutni neodgovorni sistem i pomaknuli stranačku politiku BiH prema oligarhiji, upravo pogrešnom smjeru za demokraciju u zemlji".
"Čini se da je jezik koji se odnosi na skeniranje glasačkih listića osmišljen kako bi se očuvale mogućnosti izborne prijevare koje su opteretile izbore u oktobru 2022., a ne kako bi se osiguralo da se glasački listić svakog građanina računa kao izglasan", navodi se u saopćenju.
Iz Ambasade SAD-a su naveli da je "reforma biračkih odbora koja smanjuje kontrolu političkih stranaka nad tim tijelima ključna je za jačanje demokracije u zemlji".
Slično saopćenje Ambasada SAD-a je izdala i 22. januara.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt ranije je najavio da će, koristeći Bonske ovlasti, nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, pored ostalog uvođenje novih tehnologija, ako to ne urade domaći političari.
Ustav BiH je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je završen rat 1995. godine.
Od tad je bilo više pokušaja izmjene Ustava BiH, a najbliži je bio tzv. Aprilski paket promjena koji je "pao" u Parlamentarnoj skupštini BiH 2006. godine.
Neuspješni razgovori o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH vođeni su i tokom 2021. i 2022. godine, također uz posredovanje SAD-a i EU-a.
Prema Ustavu BiH, na izborima za tročlano Predsjedništvo BiH se mogu kandidirati i biti izabrani samo Hrvat i Bošnjak koji se biraju na prostoru cijele Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske. Sud u Strasbourgu je to u više presuda proglasio diskriminatornim.
