Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit (Christian Schmidt) izjavio je da će on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču izbornog integriteta u ovoj zemlji, ukoliko ih zakonodavci ne izglasaju u narednim danima.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu u utorak 19. decembra, Šmit je uputio, kako kaže, "posljednji poziv parlamentarnoj strukturi da donese sama odluku".
"Apelujem na političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa, i volio bih da domaći organi nađu rješenje. Ove sedmice to mora biti učinjeno, ukoliko se to ne uradi, ima jedna osoba koja ima tu nadležnost i koja ima ovlašćenje da donese takvu odluku", upozorio je Šmit.
On je istakao da se radi na uvođenju elektronskog prebrojavanja glasova, uvođenju identifikacije birača putem otiska prsta ili drugim sredstvima, te je naglasio da se mora "restrukturirati lanac nadzora nad izbornim procesom".
Takođe, naglasio je Šmit, mora se razmisliti o transparentnosti procesa brojanja glasova, i ispuniti preporuke OSCE i ODIHR.
Šmit je na dan opštih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra 2022. godine, prvi put nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, kao i Ustava Federacije BiH (jednog od dva entiteta u državi).
Te odluke se odnose na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva zakonodavna doma u ovom entitetu, čiji je cilj bilo poboljšanje funkcionalnosti entiteta i osiguranje blagovremenog provođenja izbornih rezultata.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH u prethodnom i ovom sazivu, i Šefik Džaferović, bivši član Predsjedništva BiH, uputili su zbog zakonskih izmjena apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Sud je u martu ove godine odlučio da su ove odluke u skladu sa Ustavom BiH.
Šmit je i 27. aprila ove godine nametnuo izmjene Ustava FBiH, čiji je cilj bilo lakše formiranje entitetske Vlade, a izmjenio je i krivične zakone u BiH, da bi se spriječile moguće izborne prevare u budućnosti.
Odluke njemačkog diplomate su izazvale proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, koji su održani nekoliko puta.
