Na inzistiranje novinara, središnja tema konferencije za novinare ruskog veleposlanika u Hrvatskoj Anvara Azimova bila je sudbina Agrokora, jer najveća hrvatska kompanija temeljem kredita duguje dvjema ruskim bankama 1,3 milijuna eura.
Spremni smo pomagati kompanijama koje su prisutne na ruskom tržištu, a Agrokor to nije, poručuje Azimov, čija zemlja zbog sankcija Europske unije i ruskih protusankcija trpi ozbiljne gubitke.
Rusija ocjenjuje da ima mjesta poboljšanju odnosa sa Hrvatskom, posebice u gospodarstvu, jer je robna razmjena između dvije zemlje osjetno smanjena nakon sankcija Europske unije Rusiji zbog aneksije Krima, i ruskih kontrasankcija na izvoz hrane i voća iz Europske unije u Rusiju, ocijenio je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.
Također, potrebno je intenzivirati i politički dijalog na način kako su to u svojim odnosima s Rusijom učinili Mađarska, Slovačka i Slovenija.
Međutim, najvažnije je pitanje Agrokora, koji je sa svojih 60.000 zaposlenih najveća i najvažnija hrvatska kompanija, i koja temeljem kredita duguje ruskim bankama Sberbank i VTB 1,3 milijarde eura, što je između trećinu i pola ukupnog Agrokorovog duga.
Azimov opovrgava medijske špekulacije kako bi Rusi umjesto novca mogli preuzeti izvore i punionicu mineralne vode Jamnica, i očekuje da će Agrokor sve svoje obaveze prema ruskim bankama izvršiti na vrijeme. A ako Agrokor treba još novca, neka zaobiđe sankcije, neuvijeno poručuje ruski veleposlanik:
"Ne isključujem mogućnost da Sberbank plasira kredite hrvatskim tvrtkama, ali prije svega onima koje aktivno surađuju sa Rusijom. Ne mogu reći da Agrokor aktivno surađuje sa Rusijom. Čak niti ne poznajem predsjednika Agrokora. On vjerojatno misli da je suvišno susresti se sa mnom. Sukladno tome bit će i posljedica", kaže Azimov.
Desetak većih hrvatskih kompanija i dalje posluje sa Rusijom, većinom tako da su u Rusiji otvorile vlastite kompanije. To su Podravka, Adriaplast, kozmetičke tvrtke, a pogotovo brodogradilišta, koja su prošle godine ugovorila poslove sa Rusijom vrijedne 100 milijuna eura.
Ukupna robna razmjena Hrvatske i Rusije pala je nakon uvođenja sankcija sa 600 na 300 milijuna eura godišnje. Azimov je posebno istakao i vukovarsko Prvo plinarsko društvo, koje uvozi ruski plin, a on se nada da će se sa aktualnih 600 milijuna kubičnih metara godišnje, uvoz ruskog plina u Hrvatsku povećati na milijardu kubičnih metara.
Krim ne može biti predmet trgovine
Azimov je komentirao i skoro raspoređivanje manjeg kontingenta Hrvatske vojske u sklopu snaga NATO-a Litvi.
"Zabrinjava nas jačanje vojnog potencijala NATO-a, ne samo u baltičkoj regiji, nego i u Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, ali razmještanje hrvatskog kontingenta ne dramatiziramo", kazao je ruski veleposlanik i dodao:
"Mi razumijemo da je Hrvatska disciplinirana članica NATO saveza i ona ispunjava preuzete obaveze."
Rusija bi željela da Balkan bude neutralno područje, ali euroatlantske aspiracije pojedinih država su realnost. Važna je stabilnost, jer je ona preduvjet za suradnju, poručio je Azimov.
Beogradski mediji špekuliraju da bi na skorom sastanku američkog i ruskog ministra vanjskih poslova moglo doći do toga da Sjedinjene Države priznaju aneksiju Krima, a da zauzvrat Rusija prizna neovisnost Kosova, podsjetili su novinari. Azimov odbija tu mogućnost.
"Mislim da Krim ne može biti predmet bilo kakve trgovine, a što se Kosova tiče, tu stojimo na poziciji Srbije. Ako Srbija promijeni svoj stav i Rusija će biti spremna korigirati svoj stav", njegov je zaključak.
Facebook Forum