Autor: Charles Recknagel (Priredila Mirjana Rakela)
Grube procjene govore da je Moskva utrošila 87 milijuna dolara za zračne i napade krstarećim raketama u prva dva tjedna bombardiranja u Siriji koje je počelo 30. septembra.
Uz relativno skromna ulaganja, Kremlj je postao igrač koji se ne može zanemariti u sirijskom sukobu u kojem je podržao svog saveznika, predsjednika Bašara al Asada kako bi zadržao vlast.
Udari su omogućili sirijskim vladinim snagama značajne rezultate u borbi protiv pobunjenika, posebno u sjeverozapadnoj pokrajini Idlib i susjednoj pokrajini Hama.
Ali, možda je jednako važno i to što su zračni udari omogućili Moskvi da obnovi svoju tvrdnju da je supersila, prkoseći zapadnim sankcijama koje su, uz niske cijene nafte, urušile ekonomiju zbog intervencije u Ukrajini.
"Ovi udari su važan korak za Rusiju kako vratila status velike sile", kaže Igor Sutjagin, viši istraživač na ruskim studijima na Kraljevskom institutu sa sjedištem u Londonu (RUSI).
"Sada Rusija može tvrditi da je velika sila poput SAD-a", komentira Sutjagin.
On kaže da je zračna kampanja, a posebno upotreba krstarećih raketa, pokazala da Moskva može izvršiti udare na ciljeve po svom izboru i bez opasnosti za vlastite trupe. Rusija je također pokazala da je spremna da djeluje bez čekanja na dozvolu međunarodne zajednice i bez obzira na zapadne, turske i arapske kritike svojih akcija.
No, koliko uistinu Moskvu košta zračna kampanja je teško precizno izračunati. Jedan od razloga je i taj što je ruska vojska je vrlo tajnovita o svojim troškovima.
Ali, Sutjagin procjenjuje da zračni udari konvencionalnim borbenih avionima koštaju najmanje oko 2,5 milijuna dolara dnevno.
Ta cifra pokriva održavanje 34 aviona i njihove svakodnevne akcije, bombardiranje ciljeva u cijeloj Siriji. Također pokriva troškove oko 2.000 ruskih specijalaca, kao i pružanje logističke podrške - uključujući i municiju i gorivo – za vojne transportne avione i brodove iz Rusije.
Tome treba dodati još 52 milijuna dolara za troškove 26 krstarećih raketa koji su Rusi ispalili sa ratnih brodova u Kaspijskom moru 7. oktobra.
Tako se dolazi do cifre 87 milijuna dolara za 14 dana. Iznos ne uključuje troškove transporta aviona i vojnika u Siriju.
Ovaj analitičar kaže kako je njegova procjena "opreznija", i da troškovi "mogu biti između jednog i još četiri milijuna dolara (dnevno), ovisno broju precizno navođene municije koja se koristila."
Cifra koja je za sada pristupačna
Ruski dužnosnici kažu da je trošak zračne kampanje, za Moskvu, pristupačan, jer se radi o manjoj vojnoj operaciji.
Međutim, sirijska kampanja jest dodatni teret za budžet Ministarstva obrane, jer su troškovi intervencije u istočnoj Ukrajini visoki, a zbog napetosti sa NATO saveznicima Rusija mora neprestano održavati vojne vježbe.
Ruske oružane snage održale su oko 4.000 vojnih vježbe u prvih devet mjeseci ove godine, što je oko 500 više nego u 2014, kažu podaci Ministarstva obrane.
Najveće vježbe održane su prošlog mjeseca u centralnoj Rusiji i bilo je uključeno skoro 100.000 vojnika iz svih grana oružanih snaga, plus jedinice iz drugih bivših sovjetskih država. Vježbe su simulirale borbene operacije u koje su bili uključeni ratni brodovi i oko 170 vojnih aviona.
Troškovi vježbe se drže u tajnosti, kao i troškovi intervencije u istočnoj Ukrajini. Zapadni dužnosnici optužili su Moskvu za slanje vojnika, tenkova, te sustava protuzračne obrane u Ukrajinu radi podrške proruskim pobunjenicima protiv Kijeva.
Sutjagin ističe da se budžet Ministarstva obrane ove godine brže praznio zbog višestrukih prioriteta.
"U prvih osam mjeseci ove godine, vojska je već potrošila 82 posto svog budžeta", kaže on.
Moguće je da će nedostajati novca i da će trebati zahvatiti u nacionalne rezerve radi pokrića troškova i to u trenutku kada se ruska ekonomija oporavlja od niskih cijena nafte i zapadnih sankcija.
Ruski vojni analitičari smatraju da će dok sirijska kampanja ostane na sadašnjem nivou, Moskva biti u mogućnosti priuštiti njeno vođenje bez problema. Ali ako eskalira, to bi mogao biti problem za budžet.
"Vojni budžet može podržati ovu operaciju sve dok ona ima skromne granice", smatra Aleksandr Goltz, nezavisni vojni stručnjak u Moskvi.
"Možemo podržati jednu jedinicu zračne avijacije na sirijskom tlu, ali, naravno ne operaciju velikih razmjera na terenu", konstatira Goltz.
Ruski dužnosnici su saopćili da neće slati kopnene snage u Siriju i da će zračna kampanja trajati samo nekoliko mjeseci.
Ali, ako Rusija bude dublje uvučena u sirijski sukob, politička korist Moskve neće biti tolika kao u prvih 10 dana zračnih napada.
Treba podsjetiti da je Sovjetski Savez u velikoj mjeri bio supersila kada je poslao snage u Afganistan 1979, radi podrške vladi koja je bila bliska Moskvi.
Međutim, do 1989. sovjetske snage su se povukle kao poražene iz sukoba koji je koštao milijarde dolara i pomogao ubrzati raspad Sovjetskog Saveza 1991.
