Antony Blinken će se sljedeće sedmice sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, pošto je američki državni sekretar upozorio da je kriza u Ukrajini "trenutak opasnosti za živote i sigurnost miliona ljudi".
Američki Stejt department saopštio je u četvrtak uveče da je Blinken prihvatio poziv da se sastane sa Lavrovom pod uslovom da ne bude invazije na Ukrajinu, piše The Guardian.
Ovaj potez daje nadu da su diplomatski kanali ostali otvoreni čak i dok su američka upozorenja o skoroj invaziji sve glasnija.
"Ako izvrše invaziju u narednim danima, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije", rekao je portparol State Departmenta Ned Price. Blinken je ranije u četvrtak rekao da je poslao pismo Lavrovu u kojem predlaže sastanak u Evropi.
Novi niz sastanaka između zapadnih lidera počinje u petak, a američki predsjednik Joe Biden vodi razgovor sa liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rumunije, Britanije, Evropske unije i NATO-a.
Američka potpredsjednica Kamala Harris također bi trebala stići u Minhen na nekoliko dana razgovora sa svjetskim liderima, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza, britanskog ministra vanjskih poslova Liz Truss i predsjednika Ukrajine Volodimir Zelenskog.
U petak je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kritizirala Rusiju zbog njenih "hladnoratovskih zahtjeva" i zbog odbijanja da prisustvuje sastanku.
Ranije je ukrajinska vojska saopštila da je zabilježila 60 kršenja primirja od strane proruskih separatista u posljednja 24 sata, pri čemu je jedan vojnik povrijeđen.
Separatisti su otvorili vatru na više od 10 naselja, koristeći tešku artiljeriju, minobacače i tenk, navodi se.
Ruski separatisti iznijeli su suprotstavljene tvrdnje, optužujući kijevske vladine snage da su u petak ispalile artiljeriju i minobacače u tri incidenta, javila je novinska agencija Interfax.
Izvijestili su o dva minobacačka napada u Lugansku i granatiranju sela Petrivske u Donjecku.
Kijev i proruski separatisti su u ratu već osam godina i primirje između strana se rutinski krši, ali je intenzitet borbi ove sedmice značajno porastao.
Ponavljajući komentare Bidena, Blinken je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u četvrtak navečer rekao koliko je hitna situacija: "Naše informacije jasno pokazuju da se (ruske) snage, uključujući kopnene trupe, avione, brodove, pripremaju za napad na Ukrajinu u narednih dana.
"Ne znamo tačno kako će se stvari odvijati, ali evo šta svijet može očekivati da će se odvijati. Zapravo, to se upravo sada odvija", rekao je.
"Prvo, Rusija planira da stvori izgovor za svoj napad. Ovo bi mogao biti nasilni događaj za koji će Rusija okriviti Ukrajinu, ili nečuvena optužba koju će Rusija iznijeti protiv ukrajinske vlade. Ne znamo tačno u kom će obliku to poprimiti. To bi mogao biti izmišljeni takozvani teroristički bombaški napad unutar Rusije. Izmišljeno otkriće masovne grobnice, inscenirani napad dronom na civile ili lažni – čak i pravi – napad upotrebom hemijskog oružja".
"Rusija bi mogla opisati ovaj događaj kao etničko čišćenje ili genocid, ismijavajući koncept koji mi u ovoj komori ne shvatamo olako".
Prije sastanka UN-a, ruska misija je širila optužbe za ratne zločine i "genocid" nad narodom separatističkih republika Lugansk i Donjeck koje podržava Moskva. Većina navoda odnosila se na izvještaje o civilnim žrtvama od ukrajinskog granatiranja, uglavnom 2014. godine, kada je sukob bio najintenzivniji.
Ruski dokumenti pominju "masovne grobnice", ali nije jasno da li se u njima navodi da su grobnice iskopale ukrajinske snage ili porodice i zajednice poginulih tokom borbi.
U četvrtak uveče, američki Senat je velikom većinom glasao da pokaže nepokolebljivu podršku nezavisnoj Ukrajini i "osudi" rusku vojnu agresiju. Glasanje je bilo jednoglasno, bez prigovora ili formalne prozivke.
Senatori su se utrkivali cijele sedmice kako bi odgovorili na rastuće tenzije u regionu, a mnogi su željni da idu još dalje uvođenjem sankcija Vladimiru Putinu koje bi izazvale šok u ruskoj ekonomiji.
Ukrajina ima jake saveznike u Senatu, gdje postoji široka podrška sankcijama Rusiji kao moćnom vanjskopolitičkom oruđu koje će se koristiti ako Putin nastavi svoju agresiju na Ukrajinu.
Napetosti na istoku Ukrajine dramatično su porasle nakon što su separatisti koje podržava Rusija pokrenuli intenzivnu artiljerijsku paljbu u četvrtak preko linije kontrole ukrajinskih snaga, granatirajući obdanište i ranivši tri osobe.
Biden vjeruje da je Rusija na ivici invazije na Ukrajinu i pridružio se saveznicima u NATO-u u upozorenju da bi granatiranje moglo biti pokušaj da se stvori izgovor za upad.
Američki predsjednik je, govoreći ubrzo nakon protjerivanja zamjenika ambasadora svoje zemlje u Moskvi, rekao da njegova administracija ima "razlog da vjeruje" da je Rusija "uključena u operaciju lažne zastave kako bi imala izgovor da uđe".
On je rekao novinarima: "Svaka indikacija koju imamo je da su spremni da uđu u Ukrajinu, napadnu Ukrajinu... Mislim da će se to dogoditi u narednih nekoliko dana".
Britanski premijer Boris Johnson nazvao je napad na vrtić "lažnom operacijom" koja ima za cilj diskreditaciju ukrajinske vlade.
Separatisti u regiji Lugansk tvrdili su da su bili primorani da uzvrate vatru kao odgovor na ukrajinsko granatiranje, opisujući to kao "provokaciju velikih razmjera". Kijev je osporio tvrdnje separatista, rekavši da su grupe koje podržava Rusija pokrenule granatiranje i da njegove snage nisu uzvratile.
Dva civila su ranjena kada je pogođena zgrada vrtića u Stanytsia Luhanskoj, navodi ukrajinska vojska. Više granatiranja grada prijavljeno je u četvrtak navečer, ali nema neposrednih izvještaja o žrtvama. Zelenski je opisao akcije proruskih separatista kao "veliku provokaciju".
Rusija je u četvrtak predala svoj dugo očekivani odgovor na američke i NATO prijedloge o evropskoj sigurnosti.
Kremlj je u svom pismu na 10 stranica naveo da SAD nisu ozbiljno shvatile svoju zabrinutost u vezi sa potencijalom Ukrajine da se pridruži NATO-u i da će Rusija morati da preduzme neodređene "mjere vojno-tehničke prirode".
