Apelacioni sud u drugom po veličini gradu u Rusiji, Sankt Peterburgu, potvrdio je odluku o izručenju bjeloruske aktivistkinje Jane Pinčuk (Yana Pinchuk) Minsku.
Ona se suočava s optužbama za protest protiv spornih predsjedničkih izbora u avgustu 2020. na kojima je zadržao autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka na vlasti uprkos optužbama opozicije da je glasanje bilo namješteno.
Sud je svoju odluku donio 21. jula čak i nakon što je 25-godišnja aktivistica rekla da bi se mogla suočiti s mučenjem ako bude vraćena u pritvor u Bjelorusiju.
Pinčukova je u Bjelorusiji tražena po nekoliko optužbi, uključujući izazivanje nacionalne mržnje, pozivanje na aktivnosti koje narušavaju nacionalnu sigurnost i klevetu. Ako bude osuđena, prijeti joj do 20 godina zatvora.
Policija u Sankt Peterburgu uhapsila je Pinčukovu 1. novembra prošle godine na zahtjev Bjelorusije.
Bjeloruske vlasti optužuju Pinčukovu da upravlja Telegram kanalom Vitsebsk97%, koji je kritikovao Lukašenkov režim i koji je u Bjelorusiji označen kao ekstremistički.
Pinčukova je odbacila sve optužbe, rekavši da je odmah zatvorila Telegram kanal nakon što je zvanično proglašen ekstremističkim.
Ona je jedna od mnogih Bjeloruskinja koje su se suočile s više optužbi povezanih s masovnim protestima protiv Lukašenka nakon kontroverznih predsjedničkih izbora.
Hiljade je uhapšeno, a veliki dio opozicionog vodstva je zatvoren ili prisiljen na izgnanstvo. Nekoliko demonstranata je ubijeno, a postojali su i vjerodostojni izvještaji o mučenju tokom sve većeg bezbjednosnog udara.
Bjeloruske vlasti su također zatvorile nekoliko nevladinih organizacija i nezavisnih medija.
Sjedinjene Države, Evropska unija i nekoliko drugih zemalja odbile su da priznaju Lukašenka kao pobjednika na izborima i nametnule su nekoliko krugova sankcija njemu i njegovom režimu, navodeći kao razlog izbornu prevaru i obračun.
U decembru je moskovski Memorijalni centar za ljudska prava prepoznao Pinčukovu kao političkog zatvorenika i zatražio njeno hitno puštanje na slobodu.
