U talasu izbjeglica iz Ukrajine koje bježe od ratnih dejstava nakon ruske invazije 24. februara, povećani odlazak Rusa iz Rusije ostaje malo primjetan, ali značajan za budućnost zemlje. Procijenjeno je da je Rusiju od kraja februara već napustilo više od 200.000 ljudi koji su u inostranstvu potražili novi život. Zašto?
Od kada je Vladimir Putin postao predsjednik, između 1,6 i dva miliona Rusa, od ukupnog broja stanovništva od 145 miliona, otišlo je da živi u zemlje Zapada. Emigracija se ubrzala povratkom Putina na položaj predsjednika 2012. koji je pratilo slabljenje ekonomije i jačanje represije, kako u analizi 2019. ističe Atlantic Council navodeći da se zapravo radilo o politički vođenom odlivu mozgova što je izazvalo pojačanu zabrinutost međunarodnih posmatrača ali i samih Rusa.
Stari i novi problemi ruske ekonomije
Ruska ekonomija uveliko zavisi od fosilnih goriva i vađenju minerala. Tako se obogatila klasa oligarha, ali većinsko stanovništvo pati zbog ekonomskih slabosti.
"Rusi su prebrodili višestruke krize u postsovjetskom razdoblju", piše The Wilson Center. "'Šok terapija' iz 1992., kolaps ekonomije iz avgusta 1998. i globalna recesija 2008-2009. imali su političke posljedice. Ipak, trenutni ekonomski pad je drugačiji: struktuiran je, dugotrajan i odvija se u pozadini globalne pandemije, što ograničava efikasnost vladinih instrumenata za rješavanje krize."
I prije početka rata u Ukrajini predviđeno je da će ruska ekonomija ove godine dalje pasti nakon osam godina smanjenja BDP-a (bruto društvenog proizvoda).
Ruski BDP po glavi stanovnika pao je sa gotovo 16.000 američkih dolara u 2013. na 8.705 dolara 2016. Bio je jedva iznad 10.000 dolara 2020. Vladimir Putin je morao da uradi nešto kako bi potaknuo ekonomski rast. "Čak i prije invazije i međunarodnih sankcija, ruska ekonomija se suočavala sa dva velika problema, prema analizama: potreba da se razviju nove industrije kako bi se smanjila zavisnost od izvoza prirodnih resursa i opadanje radno sposobne populacije", napisao je Financial Times.
Invazija na Ukrajinu i ono što je uslijedilo postavilo je novi izazov - opadanje potražnje za ruskim gorivima. Sjeverni tok 2, gasovod koji povezuje Njemačku i Rusiji je mrtav. Evropa, najveće tržište za ruski izvoz upustila se u plan da smanji zavisnost od ruskih fosilnih goriva za 85 posto.
Prvi susjedi Rusije, države centralne Azije su siromašne i nisu sposobne da plate cijenu koju je Evropa plaćala, a ove zemlje takođe imaju svoje energetske izvore. Ruska roba, uključujući naftu, postala je globalni tabu. Ostala je Kina koja može da uzme dio viška ponude, svakako, ali ne po evropskim cijenama.
Kina je 2019. godine dobila 26 posto svoje energije iz obnovljivih izvora, u poređenju sa 17 posto u Sjedinjenim Državama, i mnogo ulaže kako bi se taj broj povećao na 50 posto do 2030. Rusko tržište se smanjuje, pa čak i nagli kraj rata po uslovima Ukrajine ne bi preokrenuo ove trendove.
Bijeg od 'pada u ambis'
Rusi koji napuštaju svoju domovinu, kako piše Financial Times, odlaze iz straha od "pada u ambis". Takva je priča Ilje Krasilščika koje je u žurbi spakovao kofere i ukrcao se na let za Dubai bez plana i ideje o tome šta ga tamo očekuje.
"Država u kojoj smo živjeli je uništena. Kakva je budućnost tamo kada su čekisti preuzeli moć?", rekao je Krasilščik koristeći termin "čekisti" koji se odnosi na zloglasne pripadnike sovjetske tajne policije.
"Mislim da takva država nema budućnost. Može samo da preživljava."
"Shvatio sam da je najbolji način da radim protiv Putinovog režima to da emigriram iz Rusije", rekao je za BBC 23-godišnji Jevgenij Ljamin koji je stigao u Tbilisi, glavni grad Gruzije. "Moja je odgovornost da uradim sve što mogu kako bih pomogao Ukrajincima", rekao je Ljamin koji je među 25.000 Rusa pristiglih u Gruziju od početka invazije na Ukrajinu.
Ruskinja, koja se predstavila samo imenom Anja, rekla je za BBC da ju je karta za Istanbul u jednom pravcu za nju i muža "koštala više od njihove dvije mjesečne plate zajedno", ali da se odlučila na taj korak zbog novog zakona o "izdaji države" koji je stupio na snagu.
Radi se o zakonu koji je stupio na snagu 5. marta i koji bi mogao biti iskorišten protiv svakoga ko na društvenim mrežama, novinskom članku ili medijskom programu rat nazove "ratom", a ne kako Kremlj kaže "specijalnom vojnom operacijom". Putin je potpisao zakon koji sa do 15 godina zatvora kažnjava svako javno protivljenje ili nezavisno izvještavanje o ratu protiv Ukrajine.
"Strah od zatvorenih granica, političkog pritiska i prisilne vojne službe je u našem DNK. Sjećam se svoje bake koja mi je pričala priče o strahu u kojem su živjeli tokom Staljinovog (Josif) vremena, a mi sada prolazimo kroz to", rekla je Anja.
Kuda Rusi odlaze?
Najmanje 33 strane aviokompanije obustavile su letove u Rusiju a većina evropskih zemalja je zabranila ruskim avionima da uđu u njihov vazdušni prostor. Više od 500 aviona koje su iznajmile ruske aviokompanije prizemljeni su što je svakako uticalo na cijene aviokarata.
Kako piše The Times, najjeftinija aviokarta za Istanbul iz Moskve košta 150.000 rubalja što je malo više od 1.000 eura.
Sankcije Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Kanade uključuju zatvaranje vazdušnog prostora za ruske letove tako da Rusi kreću ka zemljama u kojima su ovakvi letovi još uvijek dozvoljeni ili gdje im nisu potrebne vize kao što su bivše sovjetske republike, Jermenija, Gruzija i Kirgistan.
Tu su i druge države centralne Azije i južnog Kavkaza ali i Turska, Izrael i Srbija.
Turska je top destinacija zbog svojih direktnih letova, bezviznog režima i velike zajednice koja govori ruski jezik. Oni koji imaju više finansijskih sredstava otišli su u Ujedinjene Arapske Emirate, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Vozovi i dalje idu iz Rusiju preko Litvanije u enklavu Kaliningrad. Željeznička usluga koja je ranije bila bez zaustavljanja sada pravi pauzu na putu kako bi omogućila Litvancima koji rade i studiraju u Rusiji da se vrate kući, a pruža i sigurni prolaz za protivnike Putinovog režima.
Neke druge države su zatvorile svoje granice sa Rusijom. Azerbejdžan je zatvorio granice što znači da se 3,5 miliona Azerbejdžanaca koji žive u Rusiji ne može vratiti kući. Latvija je prestala sa izdavanjem viza za Ruse ubrzo nakon što je izbio rat, dok su ambasade i konzulati Estonije u Rusiji i Bjelorusiji prestali sa izdavanjem turističkih viza dok ne prestane napad na Ukrajinu.
Finska je početkom marta bila još jedna destinacija u koju se iz Rusije moglo stići vozom. Međutim, voz Allegro za Helsinki otvoren je samo za nekolicinu odabranih jer je potrebna viza za Ruse da uđu u Finsku, a putnici moraju dokazati da su vakcinisani protiv COVID-19 vakcinom koju je priznala EU, ne vakcinom Sputnjik koja se najčešće daje u Rusiji. Kako piše agencija France Presse (AFP), to je razlog zašto su većina putnika u tom vozu Rusi koji žive ili rade u Evropi.
Mnogi Rusi koji idu u egzil sada su zapravo političke izbjeglice koje se ne slaži sa ratnom politikom svoje vlade i nisu u mogućnosti da zaštite sebe i svoje porodice od mogućeg progona.
Odliv mozgova kao dugoročni problem
Ako talas emigracija bude stalan ostaviće duboki ožiljak na ekonomiju koja je već pogođena sankcijama Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država koje su obogaljile rusku valutu rublju i odsjekle je od zapadnih finansijskih tokova.
Nije pitanje da li ljudi žele da napuste Rusiju, već je pitanje kada će je napustiti i da li to mogu, rekao je Oleg Ickoki profesor ekonomije na Univerzitetu California u Los Angelesu za Business Insider.
"Ljudi sada masovno žele da odu, ali nametnute su ozbiljne restrikcije na mobilnost kao rezultat sankcija – zatvorene ambasade, ukinuti letovi. Tako da će zapravo manje ljudi moći da ode iako više njih sada pokušava da ode. Ovo se naročito odnosi na obrazovane i informisane ljude", rekao je Ickoki.
Većina onih koji su otišli su oni koji to mogu da si priušte, što je većinom ruska dobro obrazovana srednja klasa. Ali država je sada zabranila svojim građanima da odu sa više od 10.000 dolara u pokušaju da zadrže i njih i njihov novac vezanim kod kuće.
Problem odliva mozgova morio je Rusiju godinama, bilježena je masovna emigracija u jugoistočnu Aziju, istočnu Evropu ali i Sjedinjene Države.
"Dugoročno, odliv mozgova mogao bi da postane najvažniji problem Rusije", kada se radi o njenoj ekonomskoj budućnosti. Rekao je za Business Insider Nikolaj Rusanov, profesor ekonomije na Univerzitetu u Pennsylvaniji.
U intervjuu za rusku državnu agenciju TASS, predsjednik Putin je u februaru 2020. govorio o odlivu mozgova. Citirao je rusku izreku: "Ribe traže bolje vode, dok ljudi traže bolja mjesta za život".
Putin je tada rekao da vidi dva scenarija koja se odnose na odliv mozgova: "Ili ćemo se izolovati", rekao je, nagovještavajući stanje stvari koje je bilo u Sovjetskom Savezu, "ne puštate ih napolje, opterećujte ih nekim dodatnim obvezama ili stvarate uslove i bolje plate".
Ekonomisti ističu da je napad Rusije na Ukrajinu samo pogoršao ovaj problem na duge staze. Odliv mozgova u kombinaciji sa opštom izolacijom najvjerovatnije će dramatično unazaditi napredak Rusije koji je ostvarila u godinama postsovjetske ere.
Facebook Forum