Ruski predsjednik Vladimir Putin produžio je svoju skoro četvrt vijeka dugu vladavinu, ubjedljivom pobjedom na strogo kontrolisanim izborima, dok pokušava da demonstrira sve represivniju politiku i navodnu ogromnu podršku javnosti za invaziju na Ukrajinu.
Na osnovu 99,68 posto prebrojanih glasačkih listića, Putin je osvojio još jedan šestogodišnji mandat sa 87,32 posto glasova, što je postsovjetski rekord, prema zvaničnim rezultatima. Centralna izborna komisija saopštila je da je više od 70 odsto birača sa pravom glasa glasalo tokom trodnevnih izbora.
Sedamdesetjednogodišnji Putin -- koji je vladao kao predsjednik ili premijer od 2000. godine -- sada će nadmašiti skoro 30-godišnju vladavinu sovjetskog diktatora Josifa Staljina i postati ruski lider s najdužim stažom u više od dva stoljeća.
Ovo glasanje je prvo za Putina otkako je u februaru 2022. pokrenuo invaziju na Ukrajinu koja je ubila desetine hiljada ruskih građana, preokrenula živote još desetina hiljada i dovela do jasnog prekida odnosa sa Zapadom. Izborima Putin želi da pokaže da ima punu podršku nacije, kažu stručnjaci.
Cilj Kremlja "je da što više ljudi potpiše za rat Rusije protiv Ukrajine". "Ideja je da milioni ruskih građana retroaktivno odobre odluku koju je Putin sam donio prije dvije godine", rekao je uoči glasanja Maksim Trudoljubov, viši saradnik na Kennan institutu.
Na strogo kontrolisanim izborima Putinu su se suprotstavila tri relativno nepoznata političara naklonjena Kremlju, koji jedva da su i vodili kampanju. Glavna neizvjesnost bila je da li će mnogi Rusi poslušati pozive opozicije da se okupe na biračkim mjestima u podne 17. marta, kao tihi protest usred politički najrepresivnije atmosfere od sovjetskih vremena.
Treći dan predsjedničkih izbora uz proteste
Nema nezavisnih podataka o tome koliko je od 114 miliona ruskih birača učestvovalo u tom svojevrsnom izbornom protestu, usred izuzetno strogih mjera sigurnosti koje su prvele desetine hiljada policajaca i drugih službenika za sigurnost.
Prema opozicionim podacima, hiljade ljudi su izašle 17. marta na biračka mjesta širom Rusije kako bi učestvovali u, kako je ruska opozicija rekla, mirnom, ali simboličnom političkom protestu protiv ponovnog izbora Vladimira Putina.
U protestu pod nazivom "Podne protiv Putina", Rusi koji se protive Putinu otišli su u podne na svoja birališta kako bi glasali za druge kandidate ili kako bi poništili svoj glas. Prijavljeno je na desetine pritvaranja, dok je samo glasanje održano pod jakim osiguranjem.
Na proteste "Podne protiv Putina" pozvao je prije svoje smrti najžešći kritičar Kremlja i lider opozicije Aleksej Navaljni. Uprkos njegovoj smrti, realizovana je njegova ideja da se ljudi u 12 sati okupe na biračkim mjestima, u znak protesta, zaobilazeći na taj način stroge ruske zakone o javnom okupljanju.
Glasači širom zemlje su odgovorili na Navaljnijev poziv. Video snimci i slike objavljene na društvenim mrežama pokazuju duge redove glasača formirane u podne u Novosibirsku, Čiti, Jekaterinburgu, Permu i Moskvi i drugim gradovima.
Navodi o hapšenjima
Moskovsko tužilaštvo zaprijetilo je krivičnim progonom osoba za koje smatraju da ometaju izborni proces u podne.
Grupa OVD-Info, koja prati politička hapšenja u Rusiji, saopštila je da je 17. marta uhapšeno više od 65 ljudi u 14 gradova širom zemlje.
Dvadeset ljudi u Kazanju, u regionu Tatarstana, privedeno je i kasnije pušteno, navodi Current Time. Jedan stanovnik Ufe je navodno priveden jer je pokušao da ugura fotografiju Navaljnog u glasačku kutiju, a u Moskvi je jedan glasač priveden nakon što se pojavio na biračkom mjestu u majici s imenom Navaljni.
Neki aktivisti su navodno bili pozvani da posjete filijale Federalne službe bezbjednosti tačno u 12 sati, u vrijeme kada se očekivao protest.
Izvan Rusije, ruski državljani su učestvovali u kampanji "Podne protiv Putina", uključujući Podgoricu, Beograd, Tokio, Istanbul i Puket.
Tokom prva dva dana glasanja pojedini su izrazili ljutnju zbog Putinove autoritarne vladavine, tako što su uništili glasačke kutije zelenom antiseptičkom bojom. Ruski zvaničnici i nezavisni mediji kažu da je zabilježeno 28 slučajeva.
Slični incidenti prijavljeni su u najmanje devet gradova, uključujući Sankt Peterburg, Soči i Volgograd.
U Moskvi je policija uhapsila ženu koja je 15. marta zapalila svoj glasački listić u glasačkoj kabini, javile su ruske novinske agencije, pozivajući se na izborne zvaničnike u ruskoj prijestonici.
Ella Pamfilova, čelnica Izborne komisije, rekla je 16. marta da je zabilježeno 20 slučajeva pokušaja uništavanja glasačkih listića ulijevanjem tekućine u glasačke kutije i osam incidenata u kojima su ljudi pokušali uništiti glasačke listiće paljenjem ili korištenjem dimnih bombi. Prema izvještajima nezavisnih medija do podneva drugog dana glasanja, 16. marta, policija je otvorila najmanje 15 krivičnih istraga o slučajevima vandalizma.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik lidera Vijeća sigurnosti, rekao je da su osobe koje protestuju protiv izbora "zlikovci" i "izdajnici" koji pomažu neprijateljima zemlje, naročito Ukrajini.
Kandidati 'forme radi'
Sedamdesetjednogodišnji Putin takmičio se protiv trojice manje poznatih političara čije političke pozicije teško da se razlikuju od njegovih: čelnika Liberalno demokratske stranke Leonida Sluckog, zamjenika predsjednika Državne dume Vladislava Davankova iz stranke Novi ljudi i poslanika Državne dume Nikolaja Haritonova iz Komunističke partije.
Centralna izborna komisija Rusije odbila je prošlog meseca kandidaturu Borisa Nadeždina, šezdesetogodišnjeg političara koji je kritikovao rusku agresiju na Ukrajinu.
Kandidatura mu je odbijena zbog, kako je obrazložila Komisija, nevažećih potpisa podrške za njegovu kandidaturu. Uprkos njegovim žalbama, Vrhovni sud Rusije je potvrdio odluku Izborne komisije.
Osude zbog glasanja u okupiranim dijelovima Ukrajine
Ukrajinska i vlade Zapada osudile su Rusiju zbog održavanja glasanja u okupiranim dijelovima Ukrajine, nazivajući ih nezakonitima.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres osudio je napore Rusije da "održi predsjedničke izbore u područjima Ukrajine koja je okupirala Ruska Federacija".
U međuvremenu, Ukrajina je pojačala napade na Rusiju uoči izbora, uključujući napade duboko u zemlji.
Ministarstvo odbrane Rusije je 17. marta izvijestilo da je preko noći oborilo 35 ukrajinskih dronova, uključujući četiri u moskovskoj regiji. Druge bespilotne letjelice su navodno oborene u regijama Kaluga i Yaroslavl u susjedstvu Moskovske regije, te u regijama Belgorod, Kursk i Rostov duž jugozapadne granice Rusije s Ukrajinom.
Ukrajinske snage su 16. marta granatirale pogranični grad Belgorod i selo Glotovo, ubivši najmanje tri osobe i ranivši još osam, saopštili su ruski zvaničnici.
Istog dana, ukrajinski udar dronom izazvao je požar u rafineriji nafte koja pripada ruskom naftnom gigantu Rosnjeftu u regionu Samare, oko 850 kilometara jugoistočno od Moskve, rekao je regionalni guverner Dmitrij Azarov. Spriječen je napad na drugu rafineriju, dodao je.
Ukrajina generalno ne komentariše napade unutar Rusije, ali je Reuters citirao neidentifikovani ukrajinski izvor koji je rekao da je kijevska obavještajna agencija SBU stajala iza napada na tri rafinerije Rosnefta u Samari - Syzran, Novokuibyshevsky i Kuibyshevsky, koja se nalazi unutar granica grada Samare.
"SBU nastavlja da provodi svoju strategiju potkopavanja ekonomskog potencijala Ruske Federacije koji joj omogućava da vodi rat u Ukrajini", rekao je izvor, a prenosi novinska agencija.
Ruske vlasti, koje su optužile Kijev da je pokrenuo napade s ciljem ometanja glasanja, tvrde da je Ukrajina 16. marta bacila projektil na biračko mjesto u dijelu ukrajinskog regiona Zaporožja koji je okupirao Rusiju, iako izvještaj nije mogao biti potvrđen.
