Drugi dan je glasanja za predsjedničke izbore u Rusiji na kojima se očekuje da će predsjednik zemlje Vladimir Putin produžiti mandat za još šest godina.
Tokom prvog dana glasanja zabilježeno je 28 slučajeva vandalizma na biračkim mjestima, uključujući bacanje zapaljivih bombi, kao i sporadični protesti u kojima su pojedini, prkoseći mogućim visokim kaznama, iskazali svoj bijes zbog izbora.
Do podneva 16. marta, ruska policija otvorila je najmanje 15 krivičnih istraga o slučajevima vandalizma na biračkim mjestima.
Glasanje traje do nedelje i proteže se kroz 11 vremenskih zona, uključujući i četiri regije Ukrajine koje je Moskva nezakonito aneksirala.
Tokom prvog dana glasalo je više od jedne trećine od 110 miliona Rusa sa pravom glasa, saopšteno je iz Centralne izborne komisije. Moguće je glasati lično i putem interneta.
Izbori dolaze u momentu kada Moskva ulazi u treću godinu rata u Ukrajini. Izbori, piše AP, nose malo neizvjesnosti, dok se 71-godišnji Putin natječe za svoj peti mandat, gotovo bez izazova. Njegovi politički protivnici su ili u zatvoru ili u egzilu, a najžešći od njih, Aleksej Navaljni, umro je prošlog mjeseca u arktičkoj kaznenoj koloniji.
Pojedini su izrazili ljutnju tokom prvog dana glasanja zbog Putinove autoritarne vladavine, tako što su uništili glasačke kutije zelenom antiseptičkom bojom. Sam Navaljni je 2017. napadnut takvom tekućinom.
Slični incidenti prijavljeni su u najmanje devet gradova, uključujući Sankt Peterburg, Soči i Volgograd, dok su najmanje četiri glasača spalila svoje glasačke listiće na biračkim mjestima.
U Moskvi je policija uhapsila ženu koja je 15. marta zapalila svoj glasački listić u glasačkoj kabini na gradskom biračkom mestu N1527, javile su ruske novinske agencije, pozivajući se na izborne zvaničnike u ruskoj prijestonici.
Novinarska kuća Sota objavila je da je ta žena spalila glasački listić na kojem je rukom ispisano "Vratite mog muža" i objavila video na kojem se navodno vidi incident.
Prijavljeno je i jedno paljenje bombe na biračkom mjestu u Moskvi, dok je u drugom po veličini gradu u Rusiji, Sankt Peterburgu, privedena 21-godišnja žena nakon što je bacila molotovljev koktel na ulaz lokalne škole u kojoj su smještena dva biračka mjesta.
"Prvi put vidim ovako nešto- ili barem (ovakvi napadi) ranije nisu bili tako spektakularni", rekao je za RSE Roman Udot, izborni analitičar i član odbora nezavisnog posmatrača izbora Golos.
"Država je pokrenula rat protiv (izbornog procesa) i ovo je vrlo upečatljiva žetva koju dobija zauzvrat. Ljudi su negodovali zbog ovih izbora i počeli su ih koristiti u potpuno druge svrhe (od glasanja)."
Ruska vladajuća stranka Jedinstvena Rusija tvrdila je 16. marta da se suočava sa raširenim napadom uskraćivanja usluge- oblikom sajber napada koji ometa upotrebu interneta- na njeno prisustvo na mreži. Stranka je saopštila da je suspendovala nebitne usluge za odbijanje napada.
U međuvremenu, ruski zastupnici predložili su izmjene Krivičnog zakona kako bi se pooštrile kazne za one koji pokušavaju poremetiti izbore "podmetanjem požara i drugim opasnim sredstvima". Prema važećem zakonu, za takve radnje predviđena je kazna od pet godina zatvora, a poslanici su predložili da se produži do osam godina zatvora.
Prije svoje smrti Navaljni se nadao da će iskoristiti glasanje kako bi pokazao nezadovoljstvo javnosti ratom kao i Putinovom vladavinom. Ranije je pozvao birače da izađu na izbore u 12 sati 17. marta nazvavši akciju "Podne protiv Putina". Nakon Navaljnijeve smrti, njegova supruga i drugi nastavili su pozivati na protest.
Putin koji je bio predsjednik ili premijer gotovo 25 godina, natječe se protiv trojice političara niskog profila: lidera Liberalno demokratske stranke Leonida Slutskog, zamjenika predsjednika Državne dume Vladislava Davankova iz stranke Novi ljudi i zastupnika Državne dume Nikolaja Kharitonov iz Komunističke partije. Njihove političke pozicije slabo se razlikuju od Putinovih.
Antiratnog političara Borisa Nadeždina Centralna komisija je prošlog mjeseca odbila zbog, kako su rekli, nevažećih potpisa na njegovoj prijavi za izbore.
Uprkos njegovim žalbama, Vrhovni sud Rusije je potvrdio odluku Izborne komisije.
Izbori se održavaju i bez značajnijih međunarodnih posmatrača.
Ukrajina i mnoge zapadne vlade osudile su Rusiju zbog održavanja izbora u regijama koje je aneksirala, nazivajući taj potez nezakonitim.
