Iako su vjerski praznici vrijeme zbližavanja i radosti, svečana ramazanska večera, iftar, održana prvog septembra u banjalučkoj kasarni Kozara za pripadnike Oružanih snaga BiH pretvorila se u svoju suprotnost.
Nakon anonimnog reagovanja jednog broja srpskih vojnika, koji su učešće u pripremi ove manifestacije u pojedinim medijima ocijenili ponižavajućim, oglasio se i Savez nezavisnih socijaldemokrata zatraživši od nadležnog ministarstva i zapovjedništva Oružanih snaga BiH da se izjasne i da javnosti razjasne cijeli slučaj, kao i protokole i procedure u vezi s organizovanjem vjerskih i nacionalnih manifestacija u vojnim jedinicama.
Izvršni sekratar SNSD-a Rajko Vasić ocijenio je da je posljednji slučaj znak za uzbunu zbog činjenice da Oružane snage BiH postaju vjerska vojna organizacija.
„Mislim da se mora sa takvim stanjem prekinuti da ne bi došlo do težih incidenata. Treba biti veoma oprezan jer to je najbolji poligon da se prenese i na političke i na nacionalne vode takvo nezadovoljstvo i takvi sukobi,“ ocjenjuje Vasić.
Ako vojno vođstvo i Ministarstvo odbrane nisu u stanju da spriječe incidente i nezadovoljstva na vjerskoj i nacionalnoj osnovi u vojsci, onda trebaju predložiti podjelu Oružanih snaga na način da svaki puk bude jednonacionalan i stacioniran na području svog naroda, smatra Vasić.
„Ne traži od njih niko da vode zalivske ratove, ali ako ne mogu da riješe svakodnevne probleme, onda neka podijele vojsku i neka na taj način otklone mogućnosti sukoba,“ stav je Vasića.
Šef Kancelarije za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane BiH Uma Sinanović ističe da Ministarstvo ovakve izjave inače ne komentariše.
„Mi imamo propise, imamo zakone po kojima su ustrojene Oružane snage, propise po kojima rade vjerske službe i svi pripadnici Oružanih snaga. Isto tako postoje mehanizmi za zaštitu njihovih prava. Ukoliko neko od njih smatra da je ugroženo njihovo pravo, on ima načina da se žali. Postoji inspektorat unutar Ministarstva odbrane, postoji parlamentarni vojni povjerenik. Zaista ne bismo komentarisali izjavu gospodina Vasića,“ kazala je Sinanović.
Potrebno definisati odnose između države i vjerskih zajednica
Ako je ispoljavanje vjerskih osjećanja u jednoj multietničkoj zemlji kao što je BiH incident, što je zagarantovano i Ustavom i zakonima, onda šta nije incident, pita se Muharem Murselović, funkcioner Stranke za BiH, koji je prisustvovao iftaru.
„Ja moram da kažem da sam ja prisustvovao u vojsci obilježavanju Božića ove godine u Domu armije u Sarajevu, uz sve one običaje koji prate obilježavanje Božića i cijelu noć sam se tu osjećao ugodno u prisustvu svih onih koji to doživljavaju i prakticiraju kao vjernici. Prema tome, imao sam isti osjećaj i taj dan u Banjoj Luci. Mislim da je to samo jedan manevar predizborni jer još uvijek možda u njihovim glavama i onih koji tako misle ostale su klice nečega što ne treba posminjati, što treba prevazići, ići naprijed - jer treba se ugledati, prije svega, na sam put kojim želimo da idemo, a to su EU i NATO savez,“ kaže Murselović.
Nije potrebno praviti analizu bilo kakvih incidenata i posljedica nego je potrebno krenuti u proces demilitarizacije BiH, smatra vojni analitičar iz Banje Luke Gostimir Popović.
„I to je jedino što može na neki način da obezbijedi da ljudi koliko-toliko ne dolaze u stresne i incidentne situacije. Sve ostalo je priča o posljedicama i sve te priče ne mogu riješiti problem,“ smatra Popović.
Prema mišljenju Vehida Šehića, iz Foruma građana Tuzla, i ovi događaji vezani za Oružane snage BiH ukazuju da se moraju jasno definisati odnosi između države i vjerskih zajednica u BiH kako oni ne bi bili stalno predmet političkih manipulacija.
„Stvarno bi se u budućim ustavnim rješenjima to moralo riješiti, jer nekome uvijek smeta ono tuđe, a ne smeta njegovo. I dok je tako u BiH, sigurno da nećemo moći dobiti jedan ambijent u kojem ćemo se prvo osjećati kao građani sigurni i da možemo ostvarivati sva prava koja nam Ustav garantuje,“ rekao je Šehić.
Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH formirani su na osnovu Zakona o odbrani iz 2005. godine kao jedna vojna sila. Prije toga postojale su tri vojske nastale tokom rata u BiH: Armija BiH, Vojska RS i Hrvatsko vijeće obrane.
Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH i Pravilnikom o djelovanju vjerskih službi unutar Oružanih snaga propisano je da vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi ostvarivanja vjerskih sloboda u skladu sa specifičnostima svake od vjera.
Nakon anonimnog reagovanja jednog broja srpskih vojnika, koji su učešće u pripremi ove manifestacije u pojedinim medijima ocijenili ponižavajućim, oglasio se i Savez nezavisnih socijaldemokrata zatraživši od nadležnog ministarstva i zapovjedništva Oružanih snaga BiH da se izjasne i da javnosti razjasne cijeli slučaj, kao i protokole i procedure u vezi s organizovanjem vjerskih i nacionalnih manifestacija u vojnim jedinicama.
Izvršni sekratar SNSD-a Rajko Vasić ocijenio je da je posljednji slučaj znak za uzbunu zbog činjenice da Oružane snage BiH postaju vjerska vojna organizacija.
Treba biti veoma oprezan jer to je najbolji poligon da se prenese i na političke i na nacionalne vode takvo nezadovoljstvo i takvi sukobi, kaže Rajko Vasić.
„Mislim da se mora sa takvim stanjem prekinuti da ne bi došlo do težih incidenata. Treba biti veoma oprezan jer to je najbolji poligon da se prenese i na političke i na nacionalne vode takvo nezadovoljstvo i takvi sukobi,“ ocjenjuje Vasić.
Ako vojno vođstvo i Ministarstvo odbrane nisu u stanju da spriječe incidente i nezadovoljstva na vjerskoj i nacionalnoj osnovi u vojsci, onda trebaju predložiti podjelu Oružanih snaga na način da svaki puk bude jednonacionalan i stacioniran na području svog naroda, smatra Vasić.
„Ne traži od njih niko da vode zalivske ratove, ali ako ne mogu da riješe svakodnevne probleme, onda neka podijele vojsku i neka na taj način otklone mogućnosti sukoba,“ stav je Vasića.
Šef Kancelarije za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane BiH Uma Sinanović ističe da Ministarstvo ovakve izjave inače ne komentariše.
„Mi imamo propise, imamo zakone po kojima su ustrojene Oružane snage, propise po kojima rade vjerske službe i svi pripadnici Oružanih snaga. Isto tako postoje mehanizmi za zaštitu njihovih prava. Ukoliko neko od njih smatra da je ugroženo njihovo pravo, on ima načina da se žali. Postoji inspektorat unutar Ministarstva odbrane, postoji parlamentarni vojni povjerenik. Zaista ne bismo komentarisali izjavu gospodina Vasića,“ kazala je Sinanović.
Potrebno definisati odnose između države i vjerskih zajednica
Ako je ispoljavanje vjerskih osjećanja u jednoj multietničkoj zemlji kao što je BiH incident, što je zagarantovano i Ustavom i zakonima, onda šta nije incident, pita se Muharem Murselović, funkcioner Stranke za BiH, koji je prisustvovao iftaru.
„Ja moram da kažem da sam ja prisustvovao u vojsci obilježavanju Božića ove godine u Domu armije u Sarajevu, uz sve one običaje koji prate obilježavanje Božića i cijelu noć sam se tu osjećao ugodno u prisustvu svih onih koji to doživljavaju i prakticiraju kao vjernici. Prema tome, imao sam isti osjećaj i taj dan u Banjoj Luci. Mislim da je to samo jedan manevar predizborni jer još uvijek možda u njihovim glavama i onih koji tako misle ostale su klice nečega što ne treba posminjati, što treba prevazići, ići naprijed - jer treba se ugledati, prije svega, na sam put kojim želimo da idemo, a to su EU i NATO savez,“ kaže Murselović.
Stvarno bi se u budućim ustavnim rješenjima to moralo riješiti, jer nekome uvijek smeta ono tuđe, a ne smeta njegovo. I dok je tako u BiH, sigurno da nećemo moći dobiti jedan ambijent u kojem ćemo se prvo osjećati kao građani sigurni, smatra Vehid Šehić.
„I to je jedino što može na neki način da obezbijedi da ljudi koliko-toliko ne dolaze u stresne i incidentne situacije. Sve ostalo je priča o posljedicama i sve te priče ne mogu riješiti problem,“ smatra Popović.
Prema mišljenju Vehida Šehića, iz Foruma građana Tuzla, i ovi događaji vezani za Oružane snage BiH ukazuju da se moraju jasno definisati odnosi između države i vjerskih zajednica u BiH kako oni ne bi bili stalno predmet političkih manipulacija.
„Stvarno bi se u budućim ustavnim rješenjima to moralo riješiti, jer nekome uvijek smeta ono tuđe, a ne smeta njegovo. I dok je tako u BiH, sigurno da nećemo moći dobiti jedan ambijent u kojem ćemo se prvo osjećati kao građani sigurni i da možemo ostvarivati sva prava koja nam Ustav garantuje,“ rekao je Šehić.
Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH formirani su na osnovu Zakona o odbrani iz 2005. godine kao jedna vojna sila. Prije toga postojale su tri vojske nastale tokom rata u BiH: Armija BiH, Vojska RS i Hrvatsko vijeće obrane.
Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH i Pravilnikom o djelovanju vjerskih službi unutar Oružanih snaga propisano je da vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi ostvarivanja vjerskih sloboda u skladu sa specifičnostima svake od vjera.
