Zastupnici vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, u potezu koji predstavlja nastavak najava neustavnog prenošenja državnih nadležnosti na entitet, uputili su u Skupštinu nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću entiteta.
Za Radio Slobodna Evropa ovo je potvrdio Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).
"Nacrt je upućen i mi ćemo o njemu glasati ako bude usvojen kao tačka dnevnog reda na sjednici NSRS-a 8. februara. Ova tačka će biti dodana dnevnom redu najavljene sjednice", potvrdio je Šulić.
Nije imao, kako kaže, uvid u dokument koji su spremili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), DEMOS-a, Socijalističke partije, Ujedinjene Srpske, Narodne partije Srpske i Narodnog demokratskog pokreta, te ne zna detalje o nacrtu zakona.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV) je nezavisna institucija na državnom nivou osnovana 2004. godine nakon što je usvojen Zakon o VSTV-u iste godine u Parlamentu BiH.
Osnovni mandat mu je uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa na svim nivoima vlasti, uključujući imenovanje sudaca i tužitelja i njihovo sankcioniranje.
Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je 2007. godine donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kako bi ojačao efikasnost ove institucije kojoj je zadatak da sudstvo bude oslobođeno od političkog uplitanja.
Osim visokog predstavnika Zakon o VSTV-u, prema Ustavu BiH, može se mijenjati u Parlamentu BiH.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, više puta je prijetio da će povući srpske predstavnike iz bosanskih oružanih snaga, poreznog sustava i pravosuđa odnosno VSTV-a, ali sigurnosnih agencija (Državne agencije za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosne agencije) i stvoriti zasebne entitetske institucije, uprkos činjenici da Ustav BiH ne predviđa ovakvu mogućnost.
U vezi s ovim, Skupština RS-a je u decembru 2021. godine izglasala zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS-a".
Skupština je također izglasala da na teritoriji entiteta RS nisu važeće odluke visokog predstavnika, kao ni izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se kriminalizira negiranje genocida u veličanje ratnih zločina, a koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, krajem jula 2021.
Vlada RS-a je tada zadužena da pripremi zakone kojima bi bile ukinute državne nadležnosti u narednih šest mjeseci.
Nakon što bi ti zakoni stupili na snagu, državni zakoni iz tih oblasti, kao i institucije koje su nastale na osnovu tih zakona, "ne bi bili važeći na teritoriji RS''.
Dosad je donesen Zakon o lijekovima RS-a, u oktobru 2021. godine, čime je predviđeno formiranje entitetske agencije za lijekove, iako takva agencija djeluje na državnom nivou od 2009. godine.
Ovakve poteze Skupštine RS-a osudile su zapadne zemlje i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i označile ih kao secesionističke i poteze kojima se podriva Dejtonski mirovni sporazum i stav BiH, čiji je on dio.
Upravo ove radnje koje je Američko Ministarstvo finansija opisalo kao destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaje urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirane vlastitim interesom, a koje ugrožavaju stabilnost BiH i cijele regije, razlog su što su Miloradu Dodiku ponovno određene sankcije u januaru.
Šta predviđa Ustav BiH?
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
