Romkinje zarobljene u nametnutim sudbinama

Romi i Romkinje u Crnoj Gori suočavaju se za siromaštvom, stigmatizacijom i diskriminacijom. Pored toga djevojke romske nacionalnosti izložene su i specifičnoj vrsti nasilja, a to su ugovoreni brakovi u kojima praktično roditelji prodaju svoje maloljetne djevojčice. Ta pojava je veoma raširena, ponekad se završava tragično, a zbog toga je pokrenuta široka akcija za njeno suzbijanje.

Aktivisti romskih nevladinih organizacija su ukazali na raširenu pojavu ugovorenih brakova. U najkraćem roditelji djevojčice od oko 14 godina i mlađe obećavaju njenu udaju drugoj porodici i u tom cilju djevojčicu ispisuju iz škole. Porodica mladoženje je dužna da isplati porodici djevojčice između 10 i 15.000 eura nakon čega kreće podvrgavanje nasilju u novostvorenoj porodici ili takozvano vaspitavanje.

Kako izgleda ta vrsta nasilja, poslanicima u crnogorskom parlamentu prikazali su aktivisti Centra za romske inicijative iz Nikšića predstavom pod nazivom „Nametnuta sudbina“:
Posjetioci i poslanici su po imali priliku da pitaju glumce koji su odgovarali iz ugla svojih likova. Otac nasilno udate djevojčice je upitan zbog čega je nasilno udao kćerku i da li opravdava nasilje nad njom u novoj porodici:

"Ona ima 14 godina i vrijeme je da je udam zato što su običaji kod nas takvi da mi mlade đevojke ranije moramo da udajemo da nam ne uzmu obraz. Ja bih nju udao za starca ako ona ne bi htjela da se uada za ovoga koga je moja porodica odabrala da se uda."

Otac mladoženje je takođe odgovarao na pitanja među kojima je bilo šta bi se desilo ukoliko bi maloljetna snaha pobjegla od kuće i od nasilja?

"Kako bih reagovao?Ja bih joj svu kosu počupao. Otišao bih kod roditelja i uzeo bih duplo više para od onoga što sam dao. Ako sam ja dao ćerku za 15 hiljada eura ja moram da vratim 30 hiljada eura."

Glumci su ukazali da nije problem samo u takozvanoj romskoj tradiciji, već i u odnosu ukupnog društva prema Romima. O tome je govorila djevojka koja je glumila svekrvu nasilno udate djevojčice:

"Društvo nikada nije pomoglo niti će pomoći Oni mogu samo da kažu da smo mi cigani i da su to naši običaji. Evo i u predstavi ste čuli kako je majka djevojčicu izvukla iz škole i niko se oko toga nije pobrinuo. Niko."

Udata djevojčica ne smije da se vrati u roditeljsku kuću:

"Kako da se vratim. Ja to ne smijem a opet, đe ću poslije da idem? Ponovo bi me vratili kod muža. Ja mislim da je rješenje da vlast u ovoj zemlji preduzme nešto da se zaustavi nasilna udaja djevojčica. Zakonom je to zabranjeno ali to niko ne poštuje."

Ukazujući da je predstava pokazala autentičnu situaciju iz života Roma kada je riječ o ugovorenim brakovima, Biljana Alković iz Fondacije za stipendiranje Roma kaže da je dobro što je otvorena ova tema:
"Jako je raširena ta pojava jer u svakoj prodici u kojoj ima djevojčica, u gotovo svakoj su one prisiljene na brak. Nekada je to prisilni brak, a nekada je djevojčica tako vaspitavana i ona u suštini ne zna šta se to dešava sa njom i ona smatra da je to što od nje zahtijevaju roditelji da je to normalno i da se ona mora prilagoditi tome što oni traže od nje."

Samo u jednoj godini oko 150 romske djece roditelji su povukli iz škola:

"Mi već imamo dobrih rezultata zato što smo u prvom tromjesječju samo u jednoj školi imali 140 djece. Na žalost, nijemo uspjeli svu djecu da vratimo, ali jesmo njih 74. Protiv roditelja one djece koju nijesmo uspjeli da vratimo pokrenuli smo sankcije kako bi oni kroz kaznu shvatili da je to zaista ozbiljan problem."

Na problem prisilnih vjenčanja ukazala je i Sanšajn Ajson iz Američke ambasade, koja je navela i primjere Romkinja koje su se suprostavile ugovorenim brakovima:

"Svakog dana djevojčice trpe fizičko nasilje a primjera je mnogo - do onih najdrastičnijih. Nedavno je suprug mladu Romkinju pretukao na smrt. Fana Fatima i ostale aktivistkinje iz Centra za romske inicijative su se suprotstavile tome i rizikovale sopstvenu bezbjednost. To su uradile kako bi pokidale opasni lanac nasilja."